Razgovor sa Sinišom Runjaićem: „Terminologija je izabrala mene”

Zana Čizmin prije 5 mjeseci Komentiraj

U goste nam je ovaj put došao Siniša Runjaić. Tijekom razgovora otkrio nam je kako se postaje stručnjakom za terminologiju i glosare, a osim toga priča i o svom bogatom radnom iskustvu te zanimljivim projektima.

Sinisa Runjaic

Siniša Runjaić viši je stručni suradnik na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Osim u svojstvu suradnika programa Struna, jedan je od začetnika i tvoraca Hrvatskog terminološkog portala.

Znamo da je terminologija jedna od bitnijih stavki kada govorimo o kvalitetnom prevođenju. Smatrate li da je ta činjenica dovoljno poznata kod nas u regiji?

Ideja o uređenoj terminološkoj djelatnosti nije novost u hrvatskom društvu, odnosno u svim mladim državama u regiji. Čak je i u okviru bivše države bilo pokušaja osmišljavanja terminološke politike, a specijalizirana leksikografija bila je prilično dobro razvijena u nakladništvu. Međutim tek je proces prevođenja europske pravne ostavštine u procesu pridruživanja tih država Europskoj uniji do kraja učvrstio svijest o važnosti uređene terminologije za kvalitetno prevođenje.

Tu činjenicu dodatno učvršćuju razvoj prevoditeljskih agencija te porast potreba za terminološkom potporom prevoditeljsko-lokalizacijske industrije u posljednjih nekoliko godina. Nažalost, terminologija još uvijek ne postoji kao individualan studij diplomske ili poslijediplomske razine i tek je pojedini prevoditeljski studiji uključuju u nastavni program.

U međuvremenu terminologija je kao disciplina praktično i teorijski nadrasla okvire usputnog kolegija na prevoditeljskom studiju. Mislim da kolege prevoditelji to jako dobro osjećaju kad se prvi put nakon studija susretnu s usko specijaliziranim tekstom u praksi.

Glosari, glosari, glosari – sudjelovali ste pri izradi mnogih kao voditelj projekata, ali i prevoditelj. U čemu je tajna dobrog i kvalitetnog glosara te na što svaki prevoditelj, tj. lingvist treba obratiti pozornost?

Kvalitetna priprema uvijek je više od pola posla. Potom podatke kojima želite obogatiti glosar (kao što su konteksti ili klasifikacija termina) trebate unaprijed precizno definirati i dokumentirati iz pouzdanih izvora, znajući u kojim vam vrstama projekata ili prijevoda uređene informacije mogu ponovno zatrebati. Ključno je češće dopunjavati, dorađivati i osvježavati već posložene i organizirane popise, a ne kretati ispočetka.

21. stoljeće donosi novi pogled
uvjetovan razvojem tehnologije
i jačanjem utjecaja lingvista
u teoriji i praksi terminologije.

Na koje biste mjesto po važnosti stavili tehnologiju kada govorimo o vašem svakodnevnom radu? Koje su novosti u današnjem pristupu razvoju terminologije i terminoloških projekata u globalu?

Svakako bih je stavio na vrh popisa. Terminologijom sam se prvotno počeo baviti u razvojnom smislu osmišljavajući tehnologiju izvedbe nacionalne terminološke baze, a sada se pri praktičnom radu i unapređivanju resursa svakodnevno upoznajem s novim alatima. Drugom polovinom 20. stoljeća terminologija se smatrala pomoćnom djelatnosti u standardizaciji pojedinih jezika. Stoga joj se pristupalo na tradicionalni, takozvani „inženjerski” način, najčešće u suradnji s organizacijama kakve su ISO (International Organization for Standardization) ili nacionalni normizacijski centri.

No 21. stoljeće donosi novi pogled uvjetovan razvojem tehnologije i jačanjem utjecaja lingvista u teoriji i praksi terminologije. S jedne strane, trenutačno najsuvremeniji pristup jest izrada usko specijaliziranih baza terminoloških podataka koje ne donose samo definicije i ekvivalente na stranim jezicima, već se ispituju semantičke i sintaktičke veze među terminima u stručnim tekstovima i mogućnosti unapređivanja strojnog automatskog prevođenja preko razvijene semantike.

S druge strane, tehnologija uvjetuje razvoj agregatnih tražilica koje ne pretražuju samo jedan terminološki resurs nego pokušavaju povezati sve dostupne resurse za određenu jezičnu zajednicu. Pritom mislim i na širu zajednicu od nacionalne, za što je primjer IATE baza na razini Europske unije.

Možete li nam malo više reći o tome kako se postaje terminologom? Budući da ste lingvist po struci, zanima nas kako ste se odlučili za to zanimanje. Je li ono možda, da se tako izrazimo, izabralo vas?

Taj je izraz pun pogodak jer je upravo slijed okolnosti bio takav da možemo reći da je terminologija izabrala mene. Zapravo ne samo mene nego cijeli terminološki tim Odjela za opće jezikoslovlje. Naime, iako smo se oformili 2005. kad smo se više bavili korpusnom lingvistikom, 2008. godine pokreće se nacionalni program izgradnje baze strukovnoga nazivlja Struna i polako se svi stručno i znanstveno profiliramo u tom smjeru. Tako sam i ja „uletio” kao pomoćni terminolog na projektu izgradnje brodostrojarskoga nazivlja.

Uz rad na njemu odradio sam i napredni terminološki kolegij poslijediplomske razine na Institutu za primijenjenu lingvistiku Sveučilišta Pompeu Fabra u Barceloni. Pritom želim naglasiti nezaobilaznu ulogu tadašnje voditeljice programa Struna prof. dr. Maje Bratanić koja je kao lingvistica, leksikografkinja i stručnjakinja svjetske razine dogovarala takva obrazovanja, usmjeravala nas i izvlačila ono najbolje iz nas.

Potom od 2011. godine preuzimam odgovornost kao vodeći terminolog na brojnim projektima u Struni, a paralelno osmišljavam i gradim Hrvatski terminološki portal koji je javno dostupan od srpnja 2015. kao suvremen terminološki resurs više usmjeren prevoditeljima.

Books

Uspoređujući druge države i međunarodne projekte na kojima ste sudjelovali, prati li Hrvatska, tj. hrvatski jezik globalne trendove? Jeste li član nekog međunarodnog udruženja terminologa te što vam to donosi?

Zasigurno nije isto promatrati na istoj razini rad kolega iz, primjerice, skandinavskoga kruga ili tehnološki napredne njemačke i francuske projekte. S njima se teško možemo uspoređivati, ali već desetak godina stvaramo odlične poveznice i suradnje s kolegama koji se bave bliskim slavenskim jezicima kao što su slovenski i slovački. Snažno su na mene utjecali projekti terminoloških baza europskih jezika koji tako revitaliziraju dugo zanemarivane više razine jezične svijesti svojih govornika (zbog utjecaja dominantnog engleskog i španjolskog), a to su irski, katalonski i velški.

Osim što pri Hrvatskom zavodu za norme aktivno sudjelujemo u radu Terminološkog odbora TO 37, članovi smo EAFT-a (Europsko udruženje za terminologiju). Svake dvije godine EAFT organizira summit na kojemu se prate najnoviji trendovi u terminološkoj praksi. Svoje ćemo nove zamisli ove godine predstaviti kolegama iz Europe u San Sebastianu.

Naglašavam kako je aktivno članstvo u EAFT-u pridonijelo tome da nam 2013. i 2018. godine organizacijski i financijski pomognu organizirati važne stručno-znanstvene terminološke konferencije u Hrvatskoj.

Održavate hvale vrijedan projekt Hrvatski terminološki portal. Koliko ga ljudi prati te imate li povratne informacije čitatelja?

Portal smo zamislili kao nadogradnju jer, osim rezultata pretraživanja iz Strune, kao agregatna tražilica prikazuje i rezultate ostalih dostupnih terminoloških izvora, koje su nam autori strukovnih rječnika i glosara ljubazno ustupili. Prateći usputno podatke o posjetama s Google analyticsa, Struna je kao stariji i poznatiji resurs još uvijek znatno posjećenija od portala. Međutim angažman ljudi koji nam se često javljaju i nude svoje glosare za uključivanje govori kako portal sve više prevoditelja prepoznaje kao zanimljiv resurs.

Uostalom, prošle je godine Zajednica za prevoditeljstvo pri HGK-u zatražila da im po sličnom modelu priredimo tražilicu u koju bi i oni sami dobrovoljno uključivali svoje glosare, a od ovog se ljeta i ti glosari mogu pretraživati na portalu. Tako je trenutačno broj hrvatskih naziva sa sinonimima na Hrvatskom terminološkom portalu prvi put dosegnuo broj od 100 000, uz otprilike 175 000 ekvivalenata na stranim jezicima (mahom na engleskom, ali podosta i na njemačkom, talijanskom i francuskom).

Koji vam je projekt na kojemu ste radili do sada najzanimljiviji te po čemu biste ga izdvojili?

Na projektima u okviru Strune, koji su istodobno financirani s praktičnim ciljem stvaranja terminološke zbirke baze podataka određene struke, postoji i dodatna istraživačka dimenzija jer se stvara zajednički tim stručnjaka i lingvista koji nalaze zajednička rješenja za taj praktični rad. Na taj sam način surađivao sa znanstvenicima s brojnih hrvatskih sveučilišta i instituta, no ipak mi je kao najugodnija suradnja u sjećanju projekt pomorskoga nazivlja.

S jedne strane, projekt je vodio prof. Boris Pritchard iz Rijeke, iznimno cijenjen stručnjak i iskusan leksikograf koji me u tim ranim danima bavljenja terminologijom nesebično „izbrusio“ i usmjerio k tome kako pristupiti pojedinoj stručnoj terminologiji. S druge strane, pomorsko je područje zaista fascinantno zbog raspona tema koje pokriva – od povijesti i konstrukcije brodova, pomorskoga prava i osiguranja, preko opasnosti i sigurnosti na moru sve do meteorologije ili sportskog jedriličarstva.

Tako bogat pojmovni sustav istodobno je i lingvistički iznimno zanimljiv jer je pomorstvo od davnina među najvažnijim ljudskim djelatnostima, pa se prožimaju utjecaji različitih jezika na terminologiju. Mogu slobodno reći da sam učeći uz taj projekt konačno shvatio što je uloga lingvista u terminološkoj djelatnosti.

Komentari

Povezani članci

Kreativno prevođenje za medicinu i farmaciju: što, kako i kada?

prije 10 mjeseci

Kreativno prevođenje zasigurno nije jedna od stvari koje će nam prve pasti na um kada govorimo o prevođenju medicinskih tekstova ili lokalizaciji farmaceutskih materijala. Planovi ispitivanja, sažetci opisa svojstava lijekova i prepiska s regulatornim tijelima po svojoj su prirodi ozbiljni. Stoga ponekad zaboravimo da su i medicinskim i farmaceutskim društvima potrebna marketinška rješenja da bi potaknula razvoj poslovanja i doprla do klijenata i kupaca.

Nastavi čitati