Ključ uspjeha pri prevođenju materijala za klinička ispitivanja
Mladen StojakDobro poznat pojam loš prijevod može imati različita značenja. Prvo se značenje, razumljivo, odnosi na tekst (ili bilo koji drugi materijal) koji obilježavaju značenjske, stilske, gramatičke i pravopisne pogreške. Drugo se značenje, ono ozbiljnije, odnosi na kašnjenje ili otkazivanje plasiranja proizvoda, gubitak vremena, resursa i energije i, najgore od svega, ostavljanje negativnog dojma na stranom tržištu, što je također cijena lošeg prijevoda.
Kako to spriječiti?
Koncept jezičnog rješenja
Dopustite mi da podijelim s vama tajnu o pružanju kvalitetnih jezičnih usluga:
nije vam potreban prijevod, već jezično rješenje, što je u osnovi drugi naziv za proces bez pogrešaka u jezičnoj industriji.
Sada se vjerojatno pitate zašto niste čuli taj podatak ranije.
Nije do vas, već do tržišta jezičnih rješenja koje stavlja naglasak na prevođenje, dok vam u stvarnosti, ako radite u izrazito reguliranoj industriji kao što je farmaceutska industrija, treba više od „običnog” prijevoda.
Potrebno vam je cjelovito rješenje da biste bili sigurni u to da neće doći do pogrešaka i da će isporuka biti pravovremena.
Zašto?
Zato što svaka pogreška ili propušteni rok podrazumijevaju utrošak vremena, novca i energije, negativno utječu na ugled i ugrožavaju cjelokupnu kvalitetu vašeg proizvoda ili usluge.
Koja je onda razlika između „običnog” prijevoda i jezičnog rješenja?
Prevođenje je i dalje glavni dio jezičnog rješenja, no uključuje dodatne usluge i procedure koje se vrše prije, tijekom i nakon prijevodnog procesa. Te usluge i procedure mogu se razlikovati s obzirom na specifične zahtjeve projekta, no obično uključuju sljedeće:
- odabir pravog jezičnog tima za pojedini projekt na osnovi njegove stručnosti, jezičnog para i kvalitete rada
- određivanje opsega i zahtjeva pojedinog projekta
- upotrebu odgovarajuće tehnologije (računalno potpomognutog prevođenja ili CAT alata)
- razvoj i upotrebu odgovarajućih prijevodnih resursa (terminoloških baza i prijevodnih memorija)
- stručno ljudsko prevođenje
- stručnu ljudsku lekturu/korekturu prevedenih materijala za koju je zadužen drugi jezični tim
- lekturu koju radi stručnjak za predmetno područje (po potrebi)
- provedbu računalno potpomognute provjere za osiguravanje kvalitete (QA)
- prijelom i grafičku pripremu (DTP) i dodatne usluge (po potrebi).
Medicina, farmacija i jezik
U kojoj se točki lokalizacija – i ostale jezične usluge – susreću s farmaceutskom industrijom?
Kad bismo promotrili lijekove i medicinske uređaje kao proizvode, uvidjeli bismo da su prevođenje i lokalizacija nužni alati za poslovanje na globalnim tržištima.
No ako se prisjetimo da su proizvodi zdravstvene skrbi osmišljeni za poboljšanje kvalitete života i zdravlja, postaje jasno da razvoj jezičnih rješenja za medicinu i farmaciju zahtijeva poseban pristup, visoku razinu stručnosti i strogi postupak kontrole kvalitete.
Jezična rješenja za klinička ispitivanja
Kliničko ispitivanje jedna je od ključnih faza u razvoju farmaceutskih proizvoda. Njime se ispituju sigurnost i djelotvornost novih lijekova namijenjenih za ljudsku upotrebu.
Ispitivanja se provode u zdravstvenim ustanovama i bolnicama (centrima za klinička ispitivanja) i uključuju široke skupine dionika, uključujući sudionike u ispitivanju, ispitivače i druge zdravstvene djelatnike, članove etičkog povjerenstva i regulatore.
S povećanom eksternalizacijom kliničkih ispitivanja povećava se i potreba za lokalizacijom širokog raspona materijala za ispitivanja.
Ti materijali, između ostalih, obuhvaćaju one koje su pisali zdravstveni djelatnici za druge stručnjake (uključujući planove ispitivanja, zahtjeve za odobrenje i prepisku s lokalnim regulatorima), materijale koje su zdravstveni djelatnici sastavili za bolesnike (npr. informirane pristanke) te upitnike o zdravstvenom stanju koje ispunjavaju sami bolesnici.
Svi materijali za kliničko ispitivanje obilježeni su određenim stilom i vokabularom, a u slučaju materijala povezanih s regulatornim poslovima, prevedene verzije moraju se pridržavati posebne terminologije i standarda ciljanih tržišta. Zato na prijevodnim projektima moraju raditi jezični stručnjaci koji su upoznati s propisima ciljanog tržišta, poželjnom ili nužnom terminologijom i procesom kliničkog ispitivanja u cjelini.
Ovdje dolaze do izražaja prednosti razvijenog prijevodnog/lokalizacijskog procesa, a faza provedbe tog procesa započinje odabirom najprikladnijih jezičnih stručnjaka za određeni jezični par i područje stručnosti.
Prevedeni, lektorirani i odobreni segmenti prevedenih materijala pohranjuju se u obliku prijevodnih resursa (terminoloških baza i prijevodnih memorija) za daljnju upotrebu. To u konačnici smanjuje troškove prevođenja i, uz standardne korake za kontrolu kvalitete kao što su lektura i računalno potpomognuta provjera za osiguravanje kvalitete, djeluje kao dodatan sloj osiguranja kvalitete jer se u svakom novom prijevodnom projektu upotrebljavaju prethodno odobreni elementi.
Kvaliteta u srži svega
Osnovna je svrha navedenoga postizanje prijevoda najbolje moguće kvalitete koji odgovara na izazove povezane sa zahtjevima kliničkih ispitivanja. To u konačnici pomaže farmaceutskim društvima da brže završe regulatorne cikluse na stranim tržištima i plasiraju nove proizvode.
Što možete učiniti sada ako imate poteškoća s lošom kvalitetom prijevoda?
Ako smatrate ovu objavu korisnom i potrebna vam je pomoć pri lokalizaciji materijala za klinička ispitivanja, slobodno mi se obratite radi besplatne provjere vašeg prijevodnog procesa kako bih vam ukazao na eventualne propuste i ponudio savjete za njihovo ispravljanje.