Više je razloga za ovakav stav, od višedesetljetnog krivog shvaćanja mogućnosti strojnog prevođenja, preko nedostatka uvida u to što profesionalno prevođenje jest i što nije i konačno do nedostatka razumijevanja istinske vrijednosti profesionalno prevedenog i lokaliziranog proizvoda ili usluge.

Ne mogu pročitati – neću ni kupiti

Najveće svjetske kompanije čije se pozicije u vrhu svjetske ekonomije čine vječnima i nepromjenjivima, Apple, Microsoft, Facebook, Google, Coca-Cola, Disney i druge, imaju jako dobar razlog za izdvajanje ogromnih sredstava za prevođenje i lokalizaciju svojih proizvoda i usluga svake godine.

Ove kompanije toliko su velike da je teško zamisliti suvremeni svijet bez njih, ali svjesne su da će se potencijalni kupci uvijek radije odlučiti za proizvod koji im je ponuđen na njihovom materinjem jeziku i u skladu s njihovom kulturom i zato neprestano ulažu novac u višemilijunske marketinške kampanje i profesionalno prevođenje svojih usluga i proizvoda.

Jednostavno rečeno, prodavač mora govoriti jezikom kupaca, a troškovi prevođenja opravdani su globalnim prisustvom, od New Yorka do Pekinga, od Moskve do Rija.

Loš prijevod uvijek je skuplji

Možete li zamisliti sljedeću situaciju: vrhunski japanski Hi-Fi sustav platili ste više desetaka tisuća kuna i dobili ste upute za upotrebu napisane samo na japanskom, ili, što je još gore, na nerazumljivom hrvatskom? Što mislite da bi ova frustrirajuća situacija učinila za predodžbu o marki proizvoda i budućoj vjernosti marki na svjetskom tržištu, čak i ako je kvaliteta proizvoda uistinu vrhunska?

Odgovor se sam nameće i zato svjetske kompanije lokalizaciji pristupaju ozbiljno i oslanjaju se na profesionalne usluge iskusnih pružatelja jezičnih usluga. Jer, kolika god da je cijena prijevoda, cijena lošeg, neprikladnog ili nepostojećeg prijevoda uvijek je značajno viša.

Uloga pružatelja jezičnih usluga u globalnom poslovanju

Jezik je bio neizostavni dio poslovanja tijekom čitave povijesti i premda često vjerujemo da je bilo suprotno, ekonomske aktivnosti uvijek su poticale kulturne.

Pismo se razvilo u drevnom Sumeru ne zato što su ljudi željeli pisati poeziju, već radi trgovanja i prikupljanja poreza. Drevni fenički trgovci prenijeli su alfabet drevnim grčkim trgovcima i po svoj prilici bili su prvi profesionalni prevoditelji jer je poslovanje u višejezičnoj mediteranskoj regiji zahtijevalo dobro poznavanje jezika.

Stvari se u osnovi nisu previše promijenile. Uloga prevoditelja ostaje ista – precizno i adekvatno prenošenje značenja iz jednog jezika u drugi.

Međutim, u vremenu globalizacije i žestoke konkurencije, njihova uloga u poslovnim aktivnostima još je izraženija. Danas pružatelji jezičnih usluga kombiniraju jezično znanje s naprednim tehnologijama i pomažu kompanijama u onome što su drevni trgovci morali raditi sami – ostvarivanju pristupa na globalno tržište. Koja je prava vrijednost toga?

The post Pitanje od milijun dolara: kolika je prava vrijednost prijevoda? appeared first on Ciklopea.