Prijevod

Ciklopea traži freelance prevoditelje sa engleskog, njemačkog i slovenskog jezika na crnogorski.

Dobro poznat pojam loš prijevod može imati različita značenja. Prvo se značenje, razumljivo, odnosi na tekst (ili bilo koji drugi materijal) koji obilježavaju značenjske, stilske, gramatičke i pravopisne pogreške. Drugo se značenje, ono ozbiljnije, odnosi na kašnjenje ili otkazivanje plasiranja proizvoda, gubitak vremena, resursa i energije i, najgore od svega, ostavljanje negativnog dojma na stranom tržištu, što je također cijena lošeg prijevoda.

Kako to spriječiti?

U engleskome jeziku iznimno je česta uporaba pasivnih ustrojstava. Ta se ustrojstva, primjerice “od” ili “od strane” u hrvatskim prijevodima često prevode u pasivu i onda kad bi ih trebalo prevesti u aktivu: prigovor od strane zaposlenika > prigovor zaposlenika verificirano od vanjskog izvora > ovjerio vanjski izvor istraživanje provedeno od strane vanjskih stručnjaka > […]

Bez obzira na to služi li kao interaktivna prezentacija tradicionalnog društva ili sučelje web-servisa, web-stranica glavni je komunikacijski kanal suvremenog svijeta. Stoga je najbrži, najsigurniji i najučinkovitiji način dopiranja do globalnih korisnika i globalnog širenja vašeg društva lokalizacija web-stranica.

Glagol ličiti znači premazivati bojom zidove i ne možemo ga upotrebljavati u značenju podsjećati izgledom na koga ili što. U tome značenju treba upotrebljavati glagol sličiti. Npr.: Petra liči ocu. -> Petra sliči ocu. Glagol sličiti upotrebljava se s dopunom u dativu i nikad nema uza se prijedlog na. Npr.: Sliči na brata. -> Sliči […]

Kolika god da je cijena prijevoda, cijena lošeg, neprikladnog ili nepostojećeg prijevoda uvijek je značajno viša

I dalje je prisutno uvjerenje iz nuklearnog doba o tome da će strojno prevođenje ukloniti potrebu za prevoditeljima ili, u sljedećih nekoliko godina, čak potrebu za učenjem stranih jezika. No hoće li?

Uz brojne očigledne prednosti, profesionalno upravljanje prijevodnim resursima čuva integritet uputa o lijeku i sličnih medicinskih i farmaceutskih dokumenata.

Paretovo načelo ili pravilo 80/20 u svom najjednostavnijem obliku kaže da oko 80 % pozitivnih ili negativnih posljedica ima oko 20 % uzroka.

Google Translate, najpopularnija svjetska usluga za strojno prevođenje pokrenuta je prije 10 godina, a ovom prilikom navodimo neke zanimljive činjenice o njemu.

10 zanimljivih podataka o engleskom jeziku

Cijena lošeg, nespretnog ili netočnog prijevoda previsoka je, što cijenu dobrog i stručnog prijevoda dugoročno čini razumnom i niskom.

Ampersand je logogram „&“ koji je nastao još u starome Rimu i koji ima značenje veznika „i“.

Svijet je velik i prepun mogućnosti. Internet iz sata u sat sve više raste i odražava te mogućnosti kroz višejezičnost. Međutim, odabir prave prilike za vaše poslovanje može biti težak zadatak.

Glavne prednosti ovog modela jezičnih usluga uključujuna optimizaciju postupka, smanjenje troškova i vremena te poboljšanje kvalitete i dosljednosti prijevoda.

Postoje znatne razlike između rada sa samostalnim prevoditeljem i rada s pružateljem jezičnih usluga. U ovom će članku biti riječi o najvažnijoj od tih razlika.

Prevedena i lokalizirana web stranica obraća se ljudima na lokalnom tržištu, dok je višejezična SEO strategija neophodna da bi se web stranica mogla obraćati i tražilicama na lokalnom tržištu.

Web-mjesta za e-trgovinu u stalnom su porastu i predstavljaju jedan od najvitalnijih segmenata internetskog poslovanja. Upravo zbog navedenih prednosti, ove tehnologije mogu imati najviše koristi od prevođenja s pomoću proxy poslužitelja.

Ova vrsta prevođenja koristi se proxy poslužiteljima za stvaranje višejezičnih verzija pojedinih web-mjesta.

Ogromna količina tekstova biomedicinske tematike koji se prevode na gotovo svaki pisani jezik svijeta svakog dana predstavlja aktivnu razmjenu informacija o najnovijim biomedicinskim proizvodima, postupcima i razvoju koji neprestano obogaćuje fond riječi ciljnog jezika i tako doprinosi znanstvenim krugovima u ciljnim zemljama.

Ove riječi skrivaju zanimljivu priču o svom podrijetlu koja seže sve do vremena antičke Grčke i Rima i uključuje slojeve religije, astrologije, matematike i astronomije

Postoji mnogo metoda za učenje stranih jezika. U ovom se članku navode savjeti iz našeg osobnog iskustva u poznavanju nekoliko stranih jezika.

Upravljanje terminologijom moćno je sredstvo kojim se mogu uštedjeti vrijeme, energija i novac, posebno kada se upotrebljava u kombinaciji s prijevodnim memorijama i CAT alatima.

Nakon članka o 10 pitanja koja će vam postaviti dobra prevoditeljska agencija, donosimo vam članak o informacijama koje biste trebali podijeliti s prevoditeljskom agencijom prije početka prevoditeljskog projekta.

Ako vam vaš potencijalni dobavljač prevoditeljskih usluga postavi neka od ovih pitanja, to znači da poslujete s tvrtkom koja se doista razumije u svoj posao.

Internetska i SMS komunikacija zaslužna je za nastajanje specifičnog oblika neformalne pisane komunikacije koji nam je svima već dobro poznat.

Čak i ako su stilske figure nešto o čemu previše ne razmišljate, ovo je jedna za kojom ćete često posegnuti nesvjesno.

101 najčešća pogreška u hrvatskom jeziku.

dojmiti vs. dojmiti se

odmarati vs. odmarati se

Glagol bojati ne pripada hrvatskom standardnom jeziku, kao ni glagolska imenica bojanje. Njihova je uporaba karakteristična za dijalekte i razgovorni stil. Glagol bojiti pripada hrvatskom standardnom jeziku. Prezent mu glasi: bojim, bojiš, boji, bojimo, bojite, boje. Glagolska je imenica bojenje.

Glagol dobijati ne pripada hrvatskom standardnom jeziku. Pravilno je dobivati. Često se griješi tako da se glagolski oblici umjesto od glagola dobivati tvore od glagola dobijati. Npr.: Predsjednički kandidat dobija izbore. -> Predsjednički kandidat dobiva izbore. Puno uči, a dobija loše ocjene. -> Puno uči, a dobiva loše ocjene.

Potrebno je razlikovati glagole koristiti i koristiti se. Koristiti znači „biti od koristi, služiti, pomagati komu“ i uz taj glagol dolazi dopuna u dativu (koristiti zajednici). Koristiti se znači „obavljati što s pomoću čega“ i uz taj glagol dolazi dopuna u instrumentalu. Često je pogreška umjesto glagola koristiti se upotrebljavati glagol koristiti s dopunom u […]

Izricanje pripadanja živomu posjedovatelju izrazom od + G nije u skladu s normom hrvatskoga standardnog jezika. Umjesto prijedložno-padežnoga izraza u genitivu treba upotrebljavati posvojni pridjev. Npr:: prijatelj od Marka -> Markov prijatelj kuća od Petre -> Petrina kuća

Imenica novine nema oblik za jedninu; ta riječ označava i jedninu i množinu. Često se upotrebljava riječ novina u jednini, no takav je oblik nepravilan i treba ga zamijeniti množinom. Npr.: On piše za novinu. -> On piše za novine. Piše u novini. -> Piše u novinama.

Jezična pogreška Prijedlozi nasuprot, unatoč i usprkos uvijek dolaze uz dativ. Pogrešno je upotrebljavati ih uz genitiv: Auto je parkiran nasuprot škole. -> Auto je parkiran nasuprot školi. Unatoč zabrane puši se u kafićima. -> Unatoč zabrani puši se u kafićima. Koncert je održan usprkos kiše. -> Koncert je održan usprkos kiši.

Prilog skoro označava nešto što će se dogoditi uskoro, ubrzo, u bliskoj budućnosti. Prilog blizu znači na maloj udaljenosti i ima prostorno značenje. Prilog gotovo količinski je prilog i znači zamalo. Često se spomenuti prilozi zamjenjuju i pogrešno upotrebljavaju. Npr.: Nezakonito je zaradio skoro 2 milijuna kuna. -> Nezakonito je zaradio gotovo 2 milijuna kuna. […]

U hrvatskom standardnom jeziku imenica auto muškog je roda. Pogrešno je imenicu auto upotrebljavati kao imenicu srednjeg roda. Npr.: Imam novo auto. -> Imam novi auto. U prodavaonicu su stigla nova auta. -> U prodavaonicu su stigli novi auti.

Česta pogreška u pisanju nadnevaka koji uključuju mjesec veljaču jest da se redni broj kojim se označuje dan sklanja kao pridjev ženskog roda. Npr.: Pogrešno je u nadnevku kojim se označuje peti dan mjeseca veljače redni broj peti staviti u genitiv ženskog roda. pete veljače -> petog veljače

Prilog nedaleko nastao je prema prilogu daleko i zadržao je njegova obilježja. Može stajati bez dopune, npr. Pošta je nedaleko, ili, kao i mnogi drugi prilozi imati dopunu s prijedlogom od. Npr.: Nedaleko sela pronađena je bijesna lisica. -> Nedaleko od sela pronađena je bijesna lisica. Živim nedaleko grada. -> Živim nedaleko od grada.

Glavni brojevi tri i četiri sklonjivi su i imaju iste oblike za sva tri roda. Broj tri i imenica uz njega sklanjaju se na sljedeći način: NAV tri prijatelja/prijateljice G triju prijatelja/prijateljica DLI trima prijateljima/prijateljicama. Broj četiri i imenica uz njega sklanjaju se na sljedeći način: NAV četiri prijatelja/prijateljice G četiriju prijatelja/prijateljica DLI četirima prijateljima/prijateljicama.

Glavni broj dva, kao i brojevi koji njime završavaju, npr. 142 i 1532, sklonjiv je. Uz imenicu u muškome i srednjemu rodu broj dva sklanja se na sljedeći način: NAV dva prijatelja, G dvaju prijatelja, DLI dvama prijateljima; a uz imenicu u ženskome rodu: NAV dvije prijateljice, G dviju prijateljica, DLI dvjema prijateljicama. Gdje se […]

Kad glagoli na -iti i -jeti tvoreni od iste osnove imaju isto značenje, normativna se prednost daje glagolima na -jeti. Pravilno je u standardnome jeziku upotrebljavati glagole voljeti, željeti itd., a pogrešno je upotrebljavati glagole voliti, želiti itd. Često se griješi tako što se upotrebljava pogrešan oblik glagolskog pridjeva radnog u muškome rodu, npr: voljeo, […]

Glagol brinuti se u hrvatskome je standardnom jeziku povratni glagol i pogrešno je upotrebljavati ga bez povratne zamjenice se. Npr.: Brinem o njima svaki dan. -> Brinem se o njima svaki dan. Brinem kako ću pronaći posao. -> Brinem se kako ću pronaći posao.

Glagol smetati znači narušavati kome mir, uznemirivati koga ili biti na smetnji, prouzročivati kakvu smetnju. Uz taj glagol dolazi dopuna u dativu, a ne u akuzativu. Npr.: Smeta me kad kasniš.-> Smeta mi kad kasniš. Radovi smetaju prolaznike. -> Radovi smetaju prolaznicima.

Pripremili smo za vas, naše drage čitatelje, nešto novo: od danas pa narednih 100 tjedana (točnije 100 ponedjeljaka), objavljivat ćemo najčešće jezične pogreške u hrvatskom. Pitali smo naše lektore može li ih se uopće toliko nabrojati i svi su bili jednoglasni: bez ikakva problema! Pa, krenimo onda na posao! Jezična pogreška br. 1: sljedeći vs. […]

Pridjeve isti i jednak ne treba miješati. Iako se često pogrešno upotrebljavaju kao istoznačnice, pridjevi isti i jednak nemaju jednako već slično značenje, tj. bliskoznačnice su. Pridjev isti u hrvatskome standardnom jeziku znači onaj koji je bio i prije i ne može se upotrebljavati u značenju koji se ne razlikuje od onog s kojim se […]

Postoje glagoli u hrvatskome jeziku koji imaju različit oblik, ali im je značenje isto. Npr.: dići i dignuti, izići i izaći, izmaknuti i izmaći, podignuti i podići, istaknuti i istaći, potaknuti i potaći, puknuti i pući, uzdignuti i uzdići, umaknuti i umaći, nadignuti i nadići i drugi. Za isto značenje u rečenicama može se upotrijebiti […]

Neke imenice imaju oblik za množinu i sklanjaju se u množini, a uopće nemaju oblik za jedninu. Nazivaju se pluralia tantum. Neke od njih su: vrata, pluća, jetra, usta, naočale, hlače, leđa, škare, saonice, lazanje… Imenice pluća i jetra imaju samo množinu. Npr.: To je zdravo pluće. -> To su zdrava pluća. To je zdrava […]

Prijedlog za dolazi uz genitiv, akuzativ i instrumental. Nije ga pravilno upotrebljavati u značenju cilja, zbog toga što njegovo značenje u tom slučaju znači iza. Npr.: Vlak je krenuo za Zagreb. -> Vlak je krenuo u Zagreb. Putujem za Krk. -> Putujem na/u Krk. Ako se želi označiti samo pravac, a ne cilj, onda je […]