Prijevod

Suradnja s gospodarskim komorama nešto je što pruža razne mogućnosti i određenu dozu stabilnosti u vremenima kada je umrežavanje itekako korisno i potrebno za rast i razvoj poslovanja.

Ciklopea traži freelance prevoditelje sa engleskog, njemačkog i slovenskog jezika na crnogorski.

Dobro poznat pojam loš prijevod može imati različita značenja. Prvo se značenje, razumljivo, odnosi na tekst (ili bilo koji drugi materijal) koji obilježavaju značenjske, stilske, gramatičke i pravopisne pogreške. Drugo se značenje, ono ozbiljnije, odnosi na kašnjenje ili otkazivanje plasiranja proizvoda, gubitak vremena, resursa i energije i, najgore od svega, ostavljanje negativnog dojma na stranom tržištu, što je također cijena lošeg prijevoda.

Kako to spriječiti?

U engleskome jeziku iznimno je česta uporaba pasivnih ustrojstava. Ta se ustrojstva, primjerice “od” ili “od strane” u hrvatskim prijevodima često prevode u pasivu i onda kad bi ih trebalo prevesti u aktivu: prigovor od strane zaposlenika > prigovor zaposlenika verificirano od vanjskog izvora > ovjerio vanjski izvor istraživanje provedeno od strane vanjskih stručnjaka > […]

Bez obzira na to služi li kao interaktivna prezentacija tradicionalnog društva ili sučelje web-servisa, web-stranica glavni je komunikacijski kanal suvremenog svijeta. Stoga je najbrži, najsigurniji i najučinkovitiji način dopiranja do globalnih korisnika i globalnog širenja vašeg društva lokalizacija web-stranica.

Glagol ličiti znači premazivati bojom zidove i ne možemo ga upotrebljavati u značenju podsjećati izgledom na koga ili što. U tome značenju treba upotrebljavati glagol sličiti. Npr.: Petra liči ocu. -> Petra sliči ocu. Glagol sličiti upotrebljava se s dopunom u dativu i nikad nema uza se prijedlog na. Npr.: Sliči na brata. -> Sliči […]

Kolika god da je cijena prijevoda, cijena lošeg, neprikladnog ili nepostojećeg prijevoda uvijek je značajno viša

I dalje je prisutno uvjerenje iz nuklearnog doba o tome da će strojno prevođenje ukloniti potrebu za prevoditeljima ili, u sljedećih nekoliko godina, čak potrebu za učenjem stranih jezika. No hoće li?

Uz brojne očigledne prednosti, profesionalno upravljanje prijevodnim resursima čuva integritet uputa o lijeku i sličnih medicinskih i farmaceutskih dokumenata.

Paretovo načelo ili pravilo 80/20 u svom najjednostavnijem obliku kaže da oko 80 % pozitivnih ili negativnih posljedica ima oko 20 % uzroka.

Google Translate, najpopularnija svjetska usluga za strojno prevođenje pokrenuta je prije 10 godina, a ovom prilikom navodimo neke zanimljive činjenice o njemu.

10 zanimljivih podataka o engleskom jeziku

Cijena lošeg, nespretnog ili netočnog prijevoda previsoka je, što cijenu dobrog i stručnog prijevoda dugoročno čini razumnom i niskom.

Ampersand je logogram „&“ koji je nastao još u starome Rimu i koji ima značenje veznika „i“.

Svijet je velik i prepun mogućnosti. Internet iz sata u sat sve više raste i odražava te mogućnosti kroz višejezičnost. Međutim, odabir prave prilike za vaše poslovanje može biti težak zadatak.

Glavne prednosti ovog modela jezičnih usluga uključujuna optimizaciju postupka, smanjenje troškova i vremena te poboljšanje kvalitete i dosljednosti prijevoda.

Postoje znatne razlike između rada sa samostalnim prevoditeljem i rada s pružateljem jezičnih usluga. U ovom će članku biti riječi o najvažnijoj od tih razlika.

Prevedena i lokalizirana web stranica obraća se ljudima na lokalnom tržištu, dok je višejezična SEO strategija neophodna da bi se web stranica mogla obraćati i tražilicama na lokalnom tržištu.

Web-mjesta za e-trgovinu u stalnom su porastu i predstavljaju jedan od najvitalnijih segmenata internetskog poslovanja. Upravo zbog navedenih prednosti, ove tehnologije mogu imati najviše koristi od prevođenja s pomoću proxy poslužitelja.

Ova vrsta prevođenja koristi se proxy poslužiteljima za stvaranje višejezičnih verzija pojedinih web-mjesta.

Ogromna količina tekstova biomedicinske tematike koji se prevode na gotovo svaki pisani jezik svijeta svakog dana predstavlja aktivnu razmjenu informacija o najnovijim biomedicinskim proizvodima, postupcima i razvoju koji neprestano obogaćuje fond riječi ciljnog jezika i tako doprinosi znanstvenim krugovima u ciljnim zemljama.

Ove riječi skrivaju zanimljivu priču o svom podrijetlu koja seže sve do vremena antičke Grčke i Rima i uključuje slojeve religije, astrologije, matematike i astronomije

Postoji mnogo metoda za učenje stranih jezika. U ovom se članku navode savjeti iz našeg osobnog iskustva u poznavanju nekoliko stranih jezika.

Upravljanje terminologijom moćno je sredstvo kojim se mogu uštedjeti vrijeme, energija i novac, posebno kada se upotrebljava u kombinaciji s prijevodnim memorijama i CAT alatima.

Nakon članka o 10 pitanja koja će vam postaviti dobra prevoditeljska agencija, donosimo vam članak o informacijama koje biste trebali podijeliti s prevoditeljskom agencijom prije početka prevoditeljskog projekta.

Ako vam vaš potencijalni dobavljač prevoditeljskih usluga postavi neka od ovih pitanja, to znači da poslujete s tvrtkom koja se doista razumije u svoj posao.

Internetska i SMS komunikacija zaslužna je za nastajanje specifičnog oblika neformalne pisane komunikacije koji nam je svima već dobro poznat.

Čak i ako su stilske figure nešto o čemu previše ne razmišljate, ovo je jedna za kojom ćete često posegnuti nesvjesno.

101 najčešća pogreška u hrvatskom jeziku.

dojmiti vs. dojmiti se

odmarati vs. odmarati se

Glagol bojati ne pripada hrvatskom standardnom jeziku, kao ni glagolska imenica bojanje. Njihova je uporaba karakteristična za dijalekte i razgovorni stil. Glagol bojiti pripada hrvatskom standardnom jeziku. Prezent mu glasi: bojim, bojiš, boji, bojimo, bojite, boje. Glagolska je imenica bojenje.

Glagol dobijati ne pripada hrvatskom standardnom jeziku. Pravilno je dobivati. Često se griješi tako da se glagolski oblici umjesto od glagola dobivati tvore od glagola dobijati. Npr.: Predsjednički kandidat dobija izbore. -> Predsjednički kandidat dobiva izbore. Puno uči, a dobija loše ocjene. -> Puno uči, a dobiva loše ocjene.

Potrebno je razlikovati glagole koristiti i koristiti se. Koristiti znači „biti od koristi, služiti, pomagati komu“ i uz taj glagol dolazi dopuna u dativu (koristiti zajednici). Koristiti se znači „obavljati što s pomoću čega“ i uz taj glagol dolazi dopuna u instrumentalu. Često je pogreška umjesto glagola koristiti se upotrebljavati glagol koristiti s dopunom u […]

Izricanje pripadanja živomu posjedovatelju izrazom od + G nije u skladu s normom hrvatskoga standardnog jezika. Umjesto prijedložno-padežnoga izraza u genitivu treba upotrebljavati posvojni pridjev. Npr:: prijatelj od Marka -> Markov prijatelj kuća od Petre -> Petrina kuća

Imenica novine nema oblik za jedninu; ta riječ označava i jedninu i množinu. Često se upotrebljava riječ novina u jednini, no takav je oblik nepravilan i treba ga zamijeniti množinom. Npr.: On piše za novinu. -> On piše za novine. Piše u novini. -> Piše u novinama.

Jezična pogreška Prijedlozi nasuprot, unatoč i usprkos uvijek dolaze uz dativ. Pogrešno je upotrebljavati ih uz genitiv: Auto je parkiran nasuprot škole. -> Auto je parkiran nasuprot školi. Unatoč zabrane puši se u kafićima. -> Unatoč zabrani puši se u kafićima. Koncert je održan usprkos kiše. -> Koncert je održan usprkos kiši.

Prilog skoro označava nešto što će se dogoditi uskoro, ubrzo, u bliskoj budućnosti. Prilog blizu znači na maloj udaljenosti i ima prostorno značenje. Prilog gotovo količinski je prilog i znači zamalo. Često se spomenuti prilozi zamjenjuju i pogrešno upotrebljavaju. Npr.: Nezakonito je zaradio skoro 2 milijuna kuna. -> Nezakonito je zaradio gotovo 2 milijuna kuna. […]

U hrvatskom standardnom jeziku imenica auto muškog je roda. Pogrešno je imenicu auto upotrebljavati kao imenicu srednjeg roda. Npr.: Imam novo auto. -> Imam novi auto. U prodavaonicu su stigla nova auta. -> U prodavaonicu su stigli novi auti.

Česta pogreška u pisanju nadnevaka koji uključuju mjesec veljaču jest da se redni broj kojim se označuje dan sklanja kao pridjev ženskog roda. Npr.: Pogrešno je u nadnevku kojim se označuje peti dan mjeseca veljače redni broj peti staviti u genitiv ženskog roda. pete veljače -> petog veljače

Prilog nedaleko nastao je prema prilogu daleko i zadržao je njegova obilježja. Može stajati bez dopune, npr. Pošta je nedaleko, ili, kao i mnogi drugi prilozi imati dopunu s prijedlogom od. Npr.: Nedaleko sela pronađena je bijesna lisica. -> Nedaleko od sela pronađena je bijesna lisica. Živim nedaleko grada. -> Živim nedaleko od grada.

Glavni brojevi tri i četiri sklonjivi su i imaju iste oblike za sva tri roda. Broj tri i imenica uz njega sklanjaju se na sljedeći način: NAV tri prijatelja/prijateljice G triju prijatelja/prijateljica DLI trima prijateljima/prijateljicama. Broj četiri i imenica uz njega sklanjaju se na sljedeći način: NAV četiri prijatelja/prijateljice G četiriju prijatelja/prijateljica DLI četirima prijateljima/prijateljicama.

Glavni broj dva, kao i brojevi koji njime završavaju, npr. 142 i 1532, sklonjiv je. Uz imenicu u muškome i srednjemu rodu broj dva sklanja se na sljedeći način: NAV dva prijatelja, G dvaju prijatelja, DLI dvama prijateljima; a uz imenicu u ženskome rodu: NAV dvije prijateljice, G dviju prijateljica, DLI dvjema prijateljicama. Gdje se […]

Kad glagoli na -iti i -jeti tvoreni od iste osnove imaju isto značenje, normativna se prednost daje glagolima na -jeti. Pravilno je u standardnome jeziku upotrebljavati glagole voljeti, željeti itd., a pogrešno je upotrebljavati glagole voliti, želiti itd. Često se griješi tako što se upotrebljava pogrešan oblik glagolskog pridjeva radnog u muškome rodu, npr: voljeo, […]

Glagol brinuti se u hrvatskome je standardnom jeziku povratni glagol i pogrešno je upotrebljavati ga bez povratne zamjenice se. Npr.: Brinem o njima svaki dan. -> Brinem se o njima svaki dan. Brinem kako ću pronaći posao. -> Brinem se kako ću pronaći posao.

Glagol smetati znači narušavati kome mir, uznemirivati koga ili biti na smetnji, prouzročivati kakvu smetnju. Uz taj glagol dolazi dopuna u dativu, a ne u akuzativu. Npr.: Smeta me kad kasniš.-> Smeta mi kad kasniš. Radovi smetaju prolaznike. -> Radovi smetaju prolaznicima.

Pripremili smo za vas, naše drage čitatelje, nešto novo: od danas pa narednih 100 tjedana (točnije 100 ponedjeljaka), objavljivat ćemo najčešće jezične pogreške u hrvatskom. Pitali smo naše lektore može li ih se uopće toliko nabrojati i svi su bili jednoglasni: bez ikakva problema! Pa, krenimo onda na posao!

Pridjeve isti i jednak ne treba miješati. Iako se često pogrešno upotrebljavaju kao istoznačnice, pridjevi isti i jednak nemaju jednako već slično značenje, tj. bliskoznačnice su. Pridjev isti u hrvatskome standardnom jeziku znači onaj koji je bio i prije i ne može se upotrebljavati u značenju koji se ne razlikuje od onog s kojim se […]

Postoje glagoli u hrvatskome jeziku koji imaju različit oblik, ali im je značenje isto. Npr.: dići i dignuti, izići i izaći, izmaknuti i izmaći, podignuti i podići, istaknuti i istaći, potaknuti i potaći, puknuti i pući, uzdignuti i uzdići, umaknuti i umaći, nadignuti i nadići i drugi. Za isto značenje u rečenicama može se upotrijebiti […]

Neke imenice imaju oblik za množinu i sklanjaju se u množini, a uopće nemaju oblik za jedninu. Nazivaju se pluralia tantum. Neke od njih su: vrata, pluća, jetra, usta, naočale, hlače, leđa, škare, saonice, lazanje… Imenice pluća i jetra imaju samo množinu. Npr.: To je zdravo pluće. -> To su zdrava pluća. To je zdrava […]

Prijedlog za dolazi uz genitiv, akuzativ i instrumental. Nije ga pravilno upotrebljavati u značenju cilja, zbog toga što njegovo značenje u tom slučaju znači iza. Npr.: Vlak je krenuo za Zagreb. -> Vlak je krenuo u Zagreb. Putujem za Krk. -> Putujem na/u Krk. Ako se želi označiti samo pravac, a ne cilj, onda je […]

Osobna zamjenica ona u jednini se deklinira na sljedeći način: N – ona G – nje (je) D – njoj (joj) A – nju (je/ju) V – L – njoj, joj I – njom Akuzativ ima dva nenaglašena oblika – je i ju. Potrebno je prvenstveno upotrebljavati oblik je, a oblik ju upotrebljava se u […]

Prijedlog bez dolazi uz genitiv i nepravilno se javlja uz česticu da (bez da). Budući da je riječ o prijedlogu, nije pravilno ako uz njega ne dođe imenica, zamjenica ili pridjev. Npr.: On je došao s pratnjom, a ja bez. -> On je došao s pratnjom, a ja bez pratnje (bez nje). Jednako tako, bez […]

Glagol čuditi se znači izazivati čuđenje, biti iznenađen. Uz ovaj glagol uvijek dolazi povratna zamjenica se. Npr.: Čudim se njegovu mišljenju. Jednako tako, umjesto glagola čuditi se možemo upotrijebiti pridjeve čudan, čudna, čudno. Npr.: Čudno mi je njegovo mišljenje. Nije pravilno: Čudi me njegovo mišljenje. Čudi me njezina odluka. -> Čudim se njezinoj odluci.

Imenica kći pripada skupini imenica ženskog roda kojima osnova završava na suglasnik i sklanja se: N kći G kćeri D kćeri A kćer V kćeri L kćeri I kćeri/kćerju Najčešća je pogreška zamjena nominativa imenice (kći) akuzativom (kćer) i obrnuto. Npr.: Ovo je moja kćer. -> Ovo je moja kći. Njegova kćer udala se prošle […]

Ovaj glagol znači nećemu se posvećivati ili nečim se zaokupljati. Uz glagol baviti se dolazi instrumental sredstva tj. instrumental bez prijedloga s ili sa. Nepravilno je: Bavim se s uzgojem pčela. -> Bavim se uzgojem pčela. Najčešće se griješi jer se umjesto instrumentala sredstva nepravilno upotrebljava instrumental društva. Svi stanovnici mjesta bave se s turizmom. […]

Prijedlog kod dolazi uz riječi u genitivu, a prijedlog k/ka dolazi uz riječi u dativu. Prijedlogom k/ka označava se ono prema čemu je upravljeno kretanje, npr.: Danas će doći k nama. Prijedlogom kod označava se boravak u nečijoj blizini, npr.: Kod nje smo se jako lijepo proveli. Nepravilno je upotrebljavati ga za označavanje smjera kretanja. […]

Izraz u skladu s/sa dolazi uz instrumental (u skladu s uputama). Na početku izraza javlja se prijedlog u, a iza imenice u lokativu skladu dolazi prijedlog s/sa i zatim imenica, zamjenica ili pridjev. Umjesto spomenutog izraza, nepravilno se upotrebljava izraz sukladno. Npr.: sukladno uputama > u skladu s uputama Izvor- Hrvatski u upotrebi

Riječ sumnja potječe od glagola mniti = misliti (su + mniti) i od nje nastaju brojne izvedenice, od kojih sve zadržavaju osnovu –sumnj : sumnjati, sumnjiv, sumnjičiti, sumnjičav, osumnjičiti, sumnjivac, osumnjičenik, sumnjičavost, nesumnjivo… Dakle, nikada nije ispravna osnova –sumlj.

U učionicu je stigao posljednji i sjeo u zadnji red. Pridjev posljednji ima vremensko značenje, tj. označava onog koji dolazi nakon svih. Pridjev zadnji ima prostorno značenje, odnosno označava onog koji je odostraga. Npr.: Rezervirali su cijeli posljednji red sjedala. > Rezervirali su cijeli zadnji red sjedala. Zakon je stupio na snagu u zadnjem trenutku. […]

Neke riječi u hrvatskome jeziku imaju jednako ili vrlo slično značenje i zbog ih je toga suvišno upotrebljavati zajedno, jednu pokraj druge. Takvu pojavu gomilanja riječi jednakoga ili sličnoga značenja nazivamo pleonazmom. Danas donosimo neke od pleonazama koji se često upotrebljavaju u hrvatskom (posebice govornom) jeziku. ja osobno > ja ili osobno oko približno desetak […]

Veznik te sastavni je veznik koji označava uzročno-posljedičnu vezu onoga o čemu se govori i onoga što se dogodilo nakon toga. Pravilno je upotrebljavati ga za povezivanje onih dijelova rečenice u kojima se govori o onome što se dogodilo (što se događa, što će se dogoditi) nakon onoga što je rečeno (što se govori, što […]

Egzotizmi su vrsta posuđenica preuzeta u hrvatski jezik iz drugih jezika za koje u hrvatskome jeziku nemamo vlastitu riječ, a fonološki se i pravopisno prilagođuju hrvatskomu jezičnom sustavu. Gastronomski su egzotizmi posuđenice kojima se označuju različite vrste jela koja ne pripadaju domaćoj kulinarskoj tradiciji, nego su posebnost drugih naroda. U hrvatskome jeziku dijelom su općeg […]

Izraz na temelju dolazi uz genitiv (na temelju propisa). Na početku izraza nalazi se prijedlog na, a iza imenice u lokativu temelju dolazi imenica, pridjev ili zamjenica. Umjesto izraza na temelju nepravilno se upotrebljava izraz temeljem i temeljom. Npr.: Stoga je tuženik temeljem odredbe čl. 600. Zakona o obveznim odnosima…> Stoga je tuženik na temelju […]

Prijedlozi na i u upotrebljavaju se uz akuzativ i lokativ. Prijedlog na upotrebljava se uz zemljopisna imena koja označavaju mjesto na uzvisini, uz imena otoka i ustanova i sl., npr.: Popeo se na vrh planine. Bila je na otoku Hvaru. Diplomirao je na Filozofskome fakultetu. Prijedlog na također označava gornje mjesto kakva predmeta, npr. na […]

Ako i vi često lomite jezik tvorbom etnonima od imena stranih država, svidjet će vam se jezična pogreška kojom ćemo se danas baviti. Izdvajamo pravila za tvorbu najproblematičnijih etnonima u hrvatskom jeziku. Čini se da nam najviše poteškoća stvara Litva. U hrvatskome standardnom jeziku etnonim od egzonima Litva glasi Litavac i sklanja se ovako: jd. […]

Kratice nastaju skraćivanjem riječi (npr. br. je kratica od broj, jd. je kratica od jednina, tzv. je kratica od takozvani). Pišu se malim početnim slovom, s točkom na kraju i ne sklanjaju se. Iznimka su leksikalizirane kratice gđa i gđica koje se od ostalih jednostavnih kratica razlikuju načinom tvorbe, nemaju točku i sklanjaju se: G […]

Pogrešna je upotreba uzročne vezničke skupine s obzirom na to da u skraćenim oblicima s obzirom da ili obzirom da. *(S) obzirom da je kasno, moramo krenuti. -> S obzirom na to da je kasno, moramo krenuti. Jednako tako, standardnom jeziku pripada samo veznička skupina bez obzira na to što, a ne pripada mu skraćeni […]

Prijedlog kroz ima više značenja. U prvom redu govorimo o prostornom značenju, tj. smjeru kretanja: izaći kroz vrata, pasti kroz prozor. Također, prijedlog kroz može stajati uz imenicu koja označuje način vršenja glavne radnje: pričati kroz smijeh, odgovoriti kroz plač. Pogrešno je upotrebljavati ga za izricanje apstraktnog sredstva: Rješavati probleme kroz dogovor -> Rješavati probleme […]

Zamjenica svi u genitivu ima oblik svih, a u akuzativu oblik sve. Često se griješi tako da se umjesto akuzativnog oblika sve upotrebljava genitivni oblik svih. Na primjer: Svih vas pozdravljam. > Sve vas pozdravljam. Pozvao sam svih na ručak. > Pozvao sam sve na ručak. Molim svih da isključe mobitele. > Molim sve da […]

U hrvatskome standardnom jeziku morfološki se razlikuju imenica bol koja je muškoga roda i imenica bol koja je ženskoga roda. Imenica bol muškoga roda sklanja se u jednini ovako: N bol, G bola, D bolu, A bol, V bole, L bolu, I bolom. a u množini ovako: N bolovi, G bolova, D bolovima, A bolove, […]

Česta je pogreška da se broj jedan upotrebljava kao član, iako hrvatski jezik nema člana: Nadalje, nije govorila istinu da joj je to prvo dijete, s 15 godina rodila je prvi put, i to dijete također ostavila u bolnici, pa je udomljeno kod jednih usvojitelja! Osiromašeni slojevi stanovništva i čitava armija beskućnika i nezaposlenih, prepuštena […]

Gramatička pravila hrvatskog jezika propisuju da u pogodbenim i upitnim rečenicama umjesto neodređene zamjenice na ne- (netko, nekoga, nečiji …) treba upotrebljavati zamjenice tko, što, čiji itd.:   Ako netko dođe, reci mu da me pričeka. > Ako tko dođe, reci mu da me pričeka. Želiš li nešto pojesti, idi u restoran. > Želiš li […]

Nerazlikovanje glagolskog priloga sadašnjeg slijedeći i pridjeva sljedeći često dovodi do pogrešaka, npr. Postoji slijedeći matematički odnos između tih pokazatelja: pokazatelj (4) (a) x pokazatelj (4) (b) = pokazatelj 3. U rečenici: Slijedeći uskrsnog zeca, Alica je došla u Zemlju čudesa upotrebljen je glagolski prilog slijedeći u funkciji priložne oznake načina (Kako je Alica došla […]

Postoji skupina glagola koji su pravi povratni glagoli, što znači da se ne mogu pojaviti bez povratne zamjenice se. Ipak, često čujemo da se neki od njih upotrebljavaju kao neprijelazni glagoli, glagoli koji nemaju objekt u akuzativu. Glagoli poput: bojati se, smijati se, nadati se uvijek će biti upotrijebljeni s povratnom zamjenicom se i s […]

Mnogo priloga nastalo je i nastaje srastanjem skupova riječi u jednu riječ. Te skupove obično čini kakav prijedložni izraz (skup prijedloga i imenice, prijedloga i pridjeva, prijedloga i zamjenice, prijedloga i brojevne riječi), ali ima i drugačijih (skupovi dvaju prijedloga i imenske riječi, ustaljenih sintagmi, frazemskih izraza i sl.). Prijedlozi koji obično sudjeluju u takvu […]

Pravne stručnjake još nismo kontaktirali. Kontaktirali smo razrednika i pedagoga. Danas su se ovakve rečenice toliko proširile da su potpuno zasjenile one pravilne. A pravilne bi bile jedino one koje glagol kontaktirati rabe s instumentalom, a ne s genitivom, dakle, kontaktirati s kim: Kontaktirali smo s pravnim stručnjacima; s razrednikom; s pedagogom. Glagol komunicirati nije […]

Prilog ponaosob se razmahao u hrvatskom jezičnom prostoru, i to baš nakon uspostave samostalne Republike Hrvatske, iako ga i stariji rječnici i jezični savjetnici nedvosmisleno pripisuju srpskom jeziku. No u to je vrijeme i inače bilo popularno govoriti i pisati upravo onako kako se prije nije govorilo i pisalo, tako da ponaosob ulazi u takve […]

Mediji prenose da je svakim danom sve hladnije, stiže nam zima. Neki navode da je temperatura zraka 14 stupnjeva Celzija, dok drugi smatraju da je nešto niža od 13 stupnjeva Celzijusa. Trebalo bi reći da je temperatura zraka 14 stupnjeva Celzija, a ne Celzijusa. Premda je riječ o švedskome prezimenu, pa bi se trebalo pisati […]

Razlika je između tih dvaju prijedloga u tome što prijedlog između dolazi kao veza u odnosu dvaju predmeta/pojava: između brata i sestre između Zagreba i Rijeke između kuće i vrta, a prijedlog među kao veza u odnosu više predmeta/pojmova: među svim hrvatskim gradovima. Kad je riječ o izrazima između ostaloga i među ostalim mala se […]

Izraze poput profesorica iz matematike treba izbjegavati iako su česti u razgovornome jeziku. Umjesto: profesorica iz matematike treba govoriti i pisati: profesorica matematike. Prijedlog iz ne treba upotrebljavati kako bi se označila građa ili tvar od koje je što načinjeno: čizme iz kože > čizme od kože sok iz višanja > sok od višanja

Prijedlozi ispod i iznad s riječju u genitivu označuju prostorni odnos (bivanje čega, tj. odvijanje kakva procesa na određenu mjestu), npr.: Stajao je ispod balkona. Ne treba ih upotrebljavati za označavanje cilja ili smjera.: Bacio se ispod stola. > Bacio se pod stol. Letio je iznad grada. > Letio je nad gradom.

Prijedlog glede treba upotrebljavati u značenju što se tiče čega, s obzirom na, u vezi s, npr.: Javit ćemo Vam se glede Vaše molbe. Jednako je dobro i: Javit ćemo Vam se u vezi s Vašom molbom. Ne treba ga upotrebljavati u značenju što se tiče koga: glede Petra > s obzirom na Petra. Nije […]

U rečenici u kojoj se pojavljuje više prijedloga od kojih svaki zahtijeva drukčiju dopunu, tj. dopunu u drugome padežu, svaku od dopuna, u skladu s općejezičnom normom, treba ispisati, npr.: krediti sa i bez jamaca > krediti s jamcima i bez jamaca/njih zaposlenici sa ili bez radnog iskustva > zaposlenici s radnim iskustvom ili bez […]

U hrvatskome se pripadanje subjektu uvijek izriče povratno-posvojnom zamjenicom svoj, bez obzira na to kojega je subjekt lica, npr.: ja imam moju knjigu > ja imam svoju knjigu ti imaš tvoju knjigu > ti imaš svoju knjigu on ima svoju knjigu > on ima svoju knjigu itd., Iako je ustrojstvo on ima svoju knjigu moguće, […]

Opće je pravilo da skupini s genitivom, kad je to moguće, treba zamijeniti skupinom s posvojnim pridjevom, npr: bilanca plaćanja > platna bilanca broj telefona > telefonski broj faktor tržišta > tržišni faktor faza proizvodnje > proizvodna faza troškovi proizvodnje > proizvodni troškovi uprava škole > školska uprava žargon struke > stručni žargon plaća poduzetnika […]

Enklitike su riječi koje se u izgovoru naslanjaju na riječi ispred sebe, najčešće skraćeni oblici pomoćnoga glagola biti: sam, si, je, smo, ste, su i pomoćnoga glagola htjeti: ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će. O mjestu enklitike postoje mnoga pravila. Najčešće se griješi tako da se enklitika stavlja ispred glagola tamo gdje mora stajati iza […]

Kad se uz neodređenu zamjenicu tvorenu prefiksom ni- nađe prijedlog, on zamjenicu rastavlja na tome tvorbenom šavu i umeće se u nju. Nisam mislio na nikoga. > Nisam mislio ni na koga. Za ničim ne žalim. > Ni za čim ne žalim. Nije zadovoljan s ničim. > Nije zadovoljan ni s čim. Ne govori loše […]

U hrvatskome jeziku kategorija živosti odražava se u akuzativu pridjeva i zamjenica koje se sklanjaju po pridjevnoj sklonidbi. Kod većine pridjeva i zamjenica ne griješi se, npr.: Vidio sam lijepoga dječaka, Imao sam takva prijatelja, ali: Vidio sam lijepi stol, Imao sam takav sat. Često se međutim griješi kad je riječ o akuzativu zamjenice koji, […]

Kad god je to moguće, tj. ako pritom ne dolazi do promjene značenja, u skupini imenica + imenica u genitivu treba zamijeniti posvojim pridjevom. Primjer: broj telefona > telefonski broj

Čestitamo vam prvi dan u Europskoj uniji! 🙂

Nenaglašeni oblici zamjenice ona su je i ju; obično se upotrebljava oblik je, osim kad se ispred tog oblika nađe slog je kao pomoćni glagol ili kao završni slog prethodne riječi. Svi ju hvale. > Svi je hvale. Međutim: Tužila ju je; Kupuje ju.

Jezična pogreška vi vs. Vi. Eh, tu se u svakodnevnoj upotrebi dosta lome koplja, ali evo kako mi vidimo ovaj jezični izazov: Kod obraćanja većem broju osoba zamjenica vi piše se malim slovom: Poštovana gospodo, obavještavamo vas… Baš kao što smo naučili u osnovnoj školi, ostaje pravilo da se u obraćanju jednoj osobi iz poštovanja […]

Samo napominjemo da ne želimo biti picajzle i da je jezik stvar izbora 🙂 Kad se uz neodređenu zamjenicu tvorenu prefiksom ni– nađe prijedlog, on zamjenicu rastavlja i umeće se u nju: Nisam mislio na nikoga. > Nisam mislio ni na koga. Za ničim ne žalim. > Ni za čim ne žalim. Ne govori loše […]

Pravilo kaže, a mi se s njim slažemo, da je u hrvatskome jeziku bolje u upitnoj rečenici upotrebljavati skupinu je li od skupine da li, odnosno bolje je upotrebljavati rečenice u kojima se predikat ili dio predikata premeće na prvo mjesto, a za njim slijedi čestica li. Da li je pokus uspio? > Je li […]

Da odgovorimo na upit jedne čitateljice: Glagolska imenica korištenje izvedena je od glagola koristiti i koristiti se. U značenju ‘pomaganje ili donošenje koristi‘ može imati dopunu u dativu (korištenje zajednici). Želi li se njome izreći značenje ‘obavljanje čega s pomoću čega‘, umjesto dopune u genitivu valja upotrijebiti dopunu u instrumentalu. Pogrešno je: *korištenje mobitela, *korištenje […]

Iako nam je ova pogreška prilično šarmantna, evo ispravne varijante 🙂 Uz zamjenicu Vi koja se upotrebljava kao izraz poštovanja (i stoga piše velikim slovom) predikat uvijek stoji u množini muškog roda. To vrijedi bez obzira na to obraćamo li se muškarcu ili ženi, npr: Vi ste me to pitao. > Vi ste me to […]

Optimalan znači “najbolji“, stoga nije potrebno stavljati ga ni u komparativ (*optimalniji) ni u superlativ (*najoptimalniji) jer on sam po sebi označava potpunu mjeru svoga svojstva. Primjer: On postupa najoptimalnije. > On postupa optimalno. Isto vrijedi i za pridjeve minimalan i maksimalan.

Idemo malo ponoviti gradivo: internet je mreža koja povezuje mnogobrojne korisnike diljem svijeta. Naziv potječe iz engleskoga jezika i u njemu se piše Internet. U hrvatskome je u praksi potvrđeno pisanje i Internet i internet. Iako je internet jedna i jedinstvena mreža, ipak nije riječ o određenoj tvrtki koja bi imala i svojega osnivača, sjedište, […]

Od imenice tijek tvori se vremenski prijedlog tijekom, odnosno označuje da se što proteže u određenome razdoblju. Često se griješi tako da se umjesto prijedloga tijekom upotrebljava prijedlog tokom koji ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku. Pogrešno je: *tokom godine; *tokom Drugoga svjetskog rata; tokom života, a pravilno: tijekom godine; tijekom Drugoga svjetskog rata; tijekom života. […]

Kada navečer legnem u krevet, odmah zaspim. Ili odmah zaspem? Točno je prvo rješenje: zaspim. “Zaspem” je 1. lice. jednine glagola “zasuti“, stoga pretpostavljamo da kad legnete u krevet odmah zaspite. 🙂

Ovaj put odabrali smo pravu finesu. 🙂 Ako smo s kim, onda smo zajedno. Međutim, postoje konteksti u kojima je nužno ostaviti zajedno s: npr. u rečenici: Hrvatski odbojkaši igrat će i trećoj skupini zajedno s Mađarskom, Finskom i Grčkom, potrebno je zajedno s jer to znači da će Mađarska, Finska, Grčka i Hrvatska igrati […]

U administrativnome stilu česti su izrazi kojima se nepotrebno udvaja isto značenje – pleonazmi. Evo nekoliko primjera i njihovih ispravnih rješenja: čak štoviše > čak ili štoviše (te dvije riječi imaju isto značenje) često puta > često daljnji rast > rast međusobna suradnja > suradnja otprilike oko > otprilike ili oko (opet, obje riječi imaju […]

Je li ispravno reći: dvije molekule ugljikovog dioksida ili ugljikova dioksida? Je li ispravno reći: Pozdravio sam njezinog muža ili njezina muža? U oba je slučaja točna druga mogućnost: ugljikova, njezina. Naime, deklinacija pridjeva i zamjenica jest neodređena, primjerice: N: ugljikov dioksid / njezin muž, G: ugljikova dioksida / njezina muža; D: ugljikovu dioksidu / […]

Često se u govornom jeziku ove dvije riječi upotrebljavaju u istom kontekstu, no njihova uporaba ipak se razlikuje. U jednom malom segmentu, ali se razlikuje. 🙂 Zadnji znači onaj koji je odzada, stražnji, onaj koji je na kraju reda (kao kada dođete kod doktora i onda upitate: “Tko je zadnji?”). U žargonu, pak, zadnji znači […]

Česta je uporaba instrumentala s prijedlogom s tamo gdje u hrvatskom mora biti neprijedložni instrumental. No, sve ćemo razjasniti na primjerima: Primjer: Odjel se bavi s različitim vrstama promotivnih aktivnosti. > Odjel se bavi različitim vrstama promotivnih aktivnosti. Ili pak: Došli smo na tulum s autom. > Došli smo na tulum autom. (ovo prvo značilo […]

Prije nekoliko je dana bio Svjetski dan materinjeg jezika. Ili ipak materinskog? Iako u hrvatskome jeziku ova dva oblika supostoje, nisu ravnopravni. Prednost svakako ima oblik materinski te je odlika standardnog jezika.

Hoćete li s nekim razgovarati u vezi problema koji vas muči ili u vezi s problemom koji vas muči? Ako ste se odlučili za drugu mogućnost, u pravu ste – u hrvatskom je jeziku točna sročnost u vezi s kim/čim, a ne u vezi koga/čega (iako se taj oblik svakako češće čuje).

Preporuča li se dobra knjiga ili se ona preporučuje? Iako bi većina govornika izabrala prvu mogućnost, knjiga se svakako preporučuje. Valja, naime razlikovati svršeni glagol preporučiti od nesvršenog preporučivati. Za lakše pamćenje – pismo se uvijek preporuča, dok dobru knjigu, film ili predstavu preporučujemo.

Ovo zapravo i nije pogreška, no ostanimo dosljedni nazivu ove teme. 🙂 Jeste li pročitali neki članak Lade Badurine ili Lade Badurina? Sasvim je svejedno, jer je i Badurina i Badurine ispravno. No, valja spomenuti i prezimena koja završavaju na suglasnik: vjerojatnoće vam prirodno doći da ih ne deklinirate, primjerice: Jučer sam gledala novu predstavu […]

Jeste li nedavno gledali film s Brad Pittom? Eh, niste, nego ste gledali film s Bradom Pittom. Kada dekliniramo muška imena, bilo strana ili hrvatska, dekliniramo ime i prezime. Primjer: Jučer sam gledala film s Ivom Gregurevićem u glavnoj ulozi.

Oba oblika su dopuštena jer su se ustalila u upotrebi. No, prednost treba dati obliku oba jer je oblik obadva tautologija (ponavljanje istog značenja unutar jedne riječi), odnosno, na primjeru: oba već znači dva, stoga nema potrebe govoriti obadva.

Sastavni veznik ni povezuje imenske riječi i negira njihov sadržaj. Primjer: On nema ni kučeta ni mačeta. Sastavni veznik niti povezuje niječne rečenice, tj. stoji uz glagole. Primjer: Niti me to zanima niti ću se u to miješati.

Sjećate li se definicije futura prvog iz osnovne škole? Išla je nekako ovako: futur prvi tvori se od nenaglašenih oblika nesvršenoga prezenta pomoćnoga glagola htjeti (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će) i infinitiva glagola koji se spreže: ja ću pjevati, ja ću biti, ti ćeš čitati. Kad infinitiv na -ti dolazi prije oblika pomoćnoga glagola, […]

U hrvatskome se jeziku pripadanje subjektu i objektu označuje povratno-posvojnom zamjenicom svoj. Primjer: Uzeo sam svoju bilježnicu, Pogledaj u svoju knjigu, Odnijeli smo svoje stvari, Uzmite svoje torbe, a pogrešno je dakle: *Uzeo sam moju bilježnicu, *Pogledaj u tvoju knjigu, *Odnijeli smo naše stvari, *Uzmite vaše torbe. Kad je riječ o pripadanju posjedovatelju označenu 3. […]

Jedna prigodna za kraj godine: čestitate li nekome Novu godinu poželjeli ste sretan samo 1.1.2013., a čestitate li novu godinu poželjeli ste mu sretnu cijelu 2013. ili bilo koju drugu godinu 🙂 Stoga, dragi naši čitatelji, sretna vam nova godina!

Bez da je doslovan prijevod “ohne dass” i “ohne zu” s njemačkog, a njegova hrvatska inačica je a da. Evo nekoliko primjera: Ušao je, a da to nitko nije primijetio. Naplatili su račun, a da nisu isporučili proizvod.

Konstrukcija kako … tako i iznimno se često može pročitati i čuti, a pritom se najčešće upotrebljava u pogrešnom značenju. Promotrimo rečenicu: Navijači su navijali kako na južnoj tako i na sjevernoj tribini. Značenje navedene rečenice ne izražava, kako se to često misli, sveobuhvatnost navijača (dakle, i navijače na južnoj i navijače na sjevernoj tribini). […]

Koji i kojeg dva su oblika akuzativa zamjenice koji koja se vrlo često nepravilno koriste, odnosno u upotrebi oblik kojeg gotovo u potpunosti potiskuje oblik koji. Kojeg je akuzativni oblik zamjenice koji se koristi za živa bića, primjerice: To je čovjek kojeg sam voljela. Koji je akuzativni oblik jednak nominativu, a koristi se za neživa […]

Radi je prijedlog i veznik kojim se izriče namjera i cilj radnje, a zbog je prijedlog i veznik kojim se izriče uzrok. Primjer: Nisam napravio zadaću zbog toga što nisam imao vremena, ili Došao sam radi provjere stanja na svojemu računu. U ovoj su rečenici dobro upotrijebljena oba prijedloga: Otišao je u Kanadu zbog neimaštine, […]

Rekla nam je jedna naša lektorica: “Napišite savjet ovako: decimalna točka ne postoji. Nema je. Jednostavno, ne postoji.” 🙂 Iz gore navedenog zaključujete što je točno. No, da pojasnimo: uistinu, ne postoji decimalna točka, već se u decimalnim brojevima piše zarez bez razmaka među brojkama, npr. 7,5. Katkad se, radi što bolje preglednosti, u velikim […]

U pisanju datuma UVIJEK se upotrebljava druga opcija, primjerice: Idemo na skijanje 14. siječnja sljedeće godine. Još primjera: Sveta tri kralja slave se 6. siječnja ili Moj rođendan je 26. siječnja, priredit ću veliku zabavu. Po istom ovom principu pišu se i ostali mjeseci: 14. veljače 3. ožujka 17. travnja 21. svibnja 26. lipnja 19. […]

Gdje – lokacija, točka, odnosno mjesto na kojem se trenutno nalazite Primjer: Gdje ste sada (odnosno: gdje se nalazite)? – Evo nas kod Pere, upravo krećemo na put. Kamo – odredište, odnosno cilj Primjer: Kamo idete? – Idemo do Pere. Kuda – put kojim nekamo idete Primjer: Kuda idete do Dubrovnika? – Idemo preko Bosne […]

Ova pogreška djelomično se nadovezuje na ono o čemu smo prošli put pisali. Ovo možemo razjasniti u jednoj rečenici: zato jer je netočno, ali je vrlo uvriježeno u jeziku. No, ne dajte se smesti 🙂 Koristi se uvijek zato što: Otišla sam kući zato što sam bila umorna. Zato što zamjenjiv je s jer: Otišla […]

Odmah da nešto razjasnimo na početku: ne, ova dva veznika nisu ista 🙂 Pošto je vremenski veznik i zamjenjiv je s nakon što. Primjer: Pošto smo stigli, skinuli smo kapute i sjeli za stol. Budući da je uzročni veznik i stoji jedino na početku rečenice. Ako ga poželite staviti u sredinu, morat ćete ga zamijeniti […]

Ljudi dragi, ovo je toliko jednostavno da nema potrebe griješiti 🙂 Pravilo: uvijek se koristi ako Primjer: Ako ne dođeš, nećemo imati sastanak. Ukoliko je vezni parnjak i dolazi samo i jedino ako se u istoj rečenici nalazi napisano utoliko. Primjer: Ukoliko vi plaćate, utoliko ćemo popiti kavu. U svim drugim slučajevima je ako. U […]

Koliko ovakvih grešaka svakodnevno vidimo u tisku, a pravilo je toliko jednostavno: sa se upotrebljava ispred riječi koje počinju glasovima s, š, z i ž. Primjer: sa Šimom, sa sestrom, sa Željkom. Isto tako, sa se upotrebljava ispred riječi koje počinju suglasničkim skupovima ks- i ps-, odnosno gdje je drugi suglasnik s, š, z ili […]

Sljedeći je pridjev u hrvatskom jeziku, a pridjevi, to znamo još iz osnovne škole, prate imenice, npr. sljedeći mjesec, sljedeći put, sljedeća stranica Slijedeći je glagolski prilog sadašnji. Ne, nije tako komplicirano kao što izgleda. Evo primjera: Slijedeći taj trag, došli smo do kuće u šumi. Ovaj oblik može se zamijeniti i nekim drugim glagolskim […]