Konzalting

Jezična pogreška br. 23: pasiv u hrvatskom

Ciklopea prije 4 godine Komentiraj

U engleskome jeziku iznimno je česta uporaba pasivnih ustrojstava. Ta se ustrojstva, primjerice “od” ili “od strane” u hrvatskim prijevodima često prevode u pasivu i onda kad bi ih trebalo prevesti u aktivu: prigovor od strane zaposlenika > prigovor zaposlenika verificirano od vanjskog izvora > ovjerio vanjski izvor istraživanje provedeno od strane vanjskih stručnjaka > […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 94: sličiti vs. ličiti

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Glagol ličiti znači premazivati bojom zidove i ne možemo ga upotrebljavati u značenju podsjećati izgledom na koga ili što. U tome značenju treba upotrebljavati glagol sličiti. Npr.: Petra liči ocu. -> Petra sliči ocu. Glagol sličiti upotrebljava se s dopunom u dativu i nikad nema uza se prijedlog na. Npr.: Sliči na brata. -> Sliči […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 97: dobijati vs. dobivati

Ciklopea prije 7 godina Komentiraj
Jezikovna napaka št. 37: d.d./d. d. | Prevod | Blog | Ciklopea

Glagol dobijati ne pripada hrvatskom standardnom jeziku. Pravilno je dobivati. Često se griješi tako da se glagolski oblici umjesto od glagola dobivati tvore od glagola dobijati. Npr.: Predsjednički kandidat dobija izbore. -> Predsjednički kandidat dobiva izbore. Puno uči, a dobija loše ocjene. -> Puno uči, a dobiva loše ocjene.

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 96: koristiti što vs. koristiti se čime

Ciklopea prije 7 godina Komentiraj
Jezikovna napaka št. 37: d.d./d. d. | Prevod | Blog | Ciklopea

Potrebno je razlikovati glagole koristiti i koristiti se. Koristiti znači „biti od koristi, služiti, pomagati komu“ i uz taj glagol dolazi dopuna u dativu (koristiti zajednici). Koristiti se znači „obavljati što s pomoću čega“ i uz taj glagol dolazi dopuna u instrumentalu. Često je pogreška umjesto glagola koristiti se upotrebljavati glagol koristiti s dopunom u […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška broj 91: prilozi skoro, gotovo i blizu

Ciklopea prije 7 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Prilog skoro označava nešto što će se dogoditi uskoro, ubrzo, u bliskoj budućnosti. Prilog blizu znači na maloj udaljenosti i ima prostorno značenje. Prilog gotovo količinski je prilog i znači zamalo. Često se spomenuti prilozi zamjenjuju i pogrešno upotrebljavaju. Npr.: Nezakonito je zaradio skoro 2 milijuna kuna. -> Nezakonito je zaradio gotovo 2 milijuna kuna. […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška broj 88: Prilog nedaleko

Ciklopea prije 7 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Prilog nedaleko nastao je prema prilogu daleko i zadržao je njegova obilježja. Može stajati bez dopune, npr. Pošta je nedaleko, ili, kao i mnogi drugi prilozi imati dopunu s prijedlogom od. Npr.: Nedaleko sela pronađena je bijesna lisica. -> Nedaleko od sela pronađena je bijesna lisica. Živim nedaleko grada. -> Živim nedaleko od grada.

Nastavi čitati

Jezična pogreška broj 87: Upotreba brojeva tri i četiri

Ciklopea prije 7 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Glavni brojevi tri i četiri sklonjivi su i imaju iste oblike za sva tri roda. Broj tri i imenica uz njega sklanjaju se na sljedeći način: NAV tri prijatelja/prijateljice G triju prijatelja/prijateljica DLI trima prijateljima/prijateljicama. Broj četiri i imenica uz njega sklanjaju se na sljedeći način: NAV četiri prijatelja/prijateljice G četiriju prijatelja/prijateljica DLI četirima prijateljima/prijateljicama.

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 86: Upotreba broja dva

Ciklopea prije 7 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Glavni broj dva, kao i brojevi koji njime završavaju, npr. 142 i 1532, sklonjiv je. Uz imenicu u muškome i srednjemu rodu broj dva sklanja se na sljedeći način: NAV dva prijatelja, G dvaju prijatelja, DLI dvama prijateljima; a uz imenicu u ženskome rodu: NAV dvije prijateljice, G dviju prijateljica, DLI dvjema prijateljicama. Gdje se […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 85: voljeti vs. voliti

Ciklopea prije 7 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Kad glagoli na -iti i -jeti tvoreni od iste osnove imaju isto značenje, normativna se prednost daje glagolima na -jeti. Pravilno je u standardnome jeziku upotrebljavati glagole voljeti, željeti itd., a pogrešno je upotrebljavati glagole voliti, želiti itd. Često se griješi tako što se upotrebljava pogrešan oblik glagolskog pridjeva radnog u muškome rodu, npr: voljeo, […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 82: Isti/jednak

Ciklopea prije 7 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Pridjeve isti i jednak ne treba miješati. Iako se često pogrešno upotrebljavaju kao istoznačnice, pridjevi isti i jednak nemaju jednako već slično značenje, tj. bliskoznačnice su. Pridjev isti u hrvatskome standardnom jeziku znači onaj koji je bio i prije i ne može se upotrebljavati u značenju koji se ne razlikuje od onog s kojim se […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 81: Glagolski sinonimi

Ciklopea prije 7 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Postoje glagoli u hrvatskome jeziku koji imaju različit oblik, ali im je značenje isto. Npr.: dići i dignuti, izići i izaći, izmaknuti i izmaći, podignuti i podići, istaknuti i istaći, potaknuti i potaći, puknuti i pući, uzdignuti i uzdići, umaknuti i umaći, nadignuti i nadići i drugi. Za isto značenje u rečenicama može se upotrijebiti […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 80: Pluralia tantum

Ciklopea prije 7 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Neke imenice imaju oblik za množinu i sklanjaju se u množini, a uopće nemaju oblik za jedninu. Nazivaju se pluralia tantum. Neke od njih su: vrata, pluća, jetra, usta, naočale, hlače, leđa, škare, saonice, lazanje… Imenice pluća i jetra imaju samo množinu. Npr.: To je zdravo pluće. -> To su zdrava pluća. To je zdrava […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 77: bez da vs. bez

Ciklopea prije 7 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Prijedlog bez dolazi uz genitiv i nepravilno se javlja uz česticu da (bez da). Budući da je riječ o prijedlogu, nije pravilno ako uz njega ne dođe imenica, zamjenica ili pridjev. Npr.: On je došao s pratnjom, a ja bez. -> On je došao s pratnjom, a ja bez pratnje (bez nje). Jednako tako, bez […]

Nastavi čitati

Jezična greška br. 76: Glagol čuditi se

Ciklopea prije 7 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Glagol čuditi se znači izazivati čuđenje, biti iznenađen. Uz ovaj glagol uvijek dolazi povratna zamjenica se. Npr.: Čudim se njegovu mišljenju. Jednako tako, umjesto glagola čuditi se možemo upotrijebiti pridjeve čudan, čudna, čudno. Npr.: Čudno mi je njegovo mišljenje. Nije pravilno: Čudi me njegovo mišljenje. Čudi me njezina odluka. -> Čudim se njezinoj odluci.

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 75: Sklonidba imenice kći

Ciklopea prije 7 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Imenica kći pripada skupini imenica ženskog roda kojima osnova završava na suglasnik i sklanja se: N kći G kćeri D kćeri A kćer V kćeri L kćeri I kćeri/kćerju Najčešća je pogreška zamjena nominativa imenice (kći) akuzativom (kćer) i obrnuto. Npr.: Ovo je moja kćer. -> Ovo je moja kći. Njegova kćer udala se prošle […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 74: Glagol baviti se

Ciklopea prije 7 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Ovaj glagol znači nećemu se posvećivati ili nečim se zaokupljati. Uz glagol baviti se dolazi instrumental sredstva tj. instrumental bez prijedloga s ili sa. Nepravilno je: Bavim se s uzgojem pčela. -> Bavim se uzgojem pčela. Najčešće se griješi jer se umjesto instrumentala sredstva nepravilno upotrebljava instrumental društva. Svi stanovnici mjesta bave se s turizmom. […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 73: Upotreba prijedloga kod/k

Ciklopea prije 7 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Prijedlog kod dolazi uz riječi u genitivu, a prijedlog k/ka dolazi uz riječi u dativu. Prijedlogom k/ka označava se ono prema čemu je upravljeno kretanje, npr.: Danas će doći k nama. Prijedlogom kod označava se boravak u nečijoj blizini, npr.: Kod nje smo se jako lijepo proveli. Nepravilno je upotrebljavati ga za označavanje smjera kretanja. […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 72: Izraz u skladu s/sa

Ciklopea prije 7 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Izraz u skladu s/sa dolazi uz instrumental (u skladu s uputama). Na početku izraza javlja se prijedlog u, a iza imenice u lokativu skladu dolazi prijedlog s/sa i zatim imenica, zamjenica ili pridjev. Umjesto spomenutog izraza, nepravilno se upotrebljava izraz sukladno. Npr.: sukladno uputama > u skladu s uputama Izvor- Hrvatski u upotrebi

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 70: posljednji vs. zadnji

Ciklopea prije 7 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

U učionicu je stigao posljednji i sjeo u zadnji red. Pridjev posljednji ima vremensko značenje, tj. označava onog koji dolazi nakon svih. Pridjev zadnji ima prostorno značenje, odnosno označava onog koji je odostraga. Npr.: Rezervirali su cijeli posljednji red sjedala. > Rezervirali su cijeli zadnji red sjedala. Zakon je stupio na snagu u zadnjem trenutku. […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 69: Najčešći pleonazmi u hrvatskom

Ciklopea prije 7 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Neke riječi u hrvatskome jeziku imaju jednako ili vrlo slično značenje i zbog ih je toga suvišno upotrebljavati zajedno, jednu pokraj druge. Takvu pojavu gomilanja riječi jednakoga ili sličnoga značenja nazivamo pleonazmom. Danas donosimo neke od pleonazama koji se često upotrebljavaju u hrvatskom (posebice govornom) jeziku. ja osobno > ja ili osobno oko približno desetak […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 65: Upotreba veznika te

Ciklopea prije 7 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Veznik te sastavni je veznik koji označava uzročno-posljedičnu vezu onoga o čemu se govori i onoga što se dogodilo nakon toga. Pravilno je upotrebljavati ga za povezivanje onih dijelova rečenice u kojima se govori o onome što se dogodilo (što se događa, što će se dogoditi) nakon onoga što je rečeno (što se govori, što […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 68: Gastronomski egzotizmi

Ciklopea prije 7 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Egzotizmi su vrsta posuđenica preuzeta u hrvatski jezik iz drugih jezika za koje u hrvatskome jeziku nemamo vlastitu riječ, a fonološki se i pravopisno prilagođuju hrvatskomu jezičnom sustavu. Gastronomski su egzotizmi posuđenice kojima se označuju različite vrste jela koja ne pripadaju domaćoj kulinarskoj tradiciji, nego su posebnost drugih naroda. U hrvatskome jeziku dijelom su općeg […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 67: Izraz na temelju

Ciklopea prije 7 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Izraz na temelju dolazi uz genitiv (na temelju propisa). Na početku izraza nalazi se prijedlog na, a iza imenice u lokativu temelju dolazi imenica, pridjev ili zamjenica. Umjesto izraza na temelju nepravilno se upotrebljava izraz temeljem i temeljom. Npr.: Stoga je tuženik temeljem odredbe čl. 600. Zakona o obveznim odnosima…> Stoga je tuženik na temelju […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 66: Upotreba prijedloga na i u

Ciklopea prije 7 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Prijedlozi na i u upotrebljavaju se uz akuzativ i lokativ. Prijedlog na upotrebljava se uz zemljopisna imena koja označavaju mjesto na uzvisini, uz imena otoka i ustanova i sl., npr.: Popeo se na vrh planine. Bila je na otoku Hvaru. Diplomirao je na Filozofskome fakultetu. Prijedlog na također označava gornje mjesto kakva predmeta, npr. na […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 64: Tvorba etnonima (Litvanac ili Litavac, Belgijac ili Belgijanac)

Maja Peradin prije 7 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Ako i vi često lomite jezik tvorbom etnonima od imena stranih država, svidjet će vam se jezična pogreška kojom ćemo se danas baviti. Izdvajamo pravila za tvorbu najproblematičnijih etnonima u hrvatskom jeziku. Čini se da nam najviše poteškoća stvara Litva. U hrvatskome standardnom jeziku etnonim od egzonima Litva glasi Litavac i sklanja se ovako: jd. […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br.61: Prijedlog kroz

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
jezicna-pogreska-59

Prijedlog kroz ima više značenja. U prvom redu govorimo o prostornom značenju, tj. smjeru kretanja: izaći kroz vrata, pasti kroz prozor. Također, prijedlog kroz može stajati uz imenicu koja označuje način vršenja glavne radnje: pričati kroz smijeh, odgovoriti kroz plač. Pogrešno je upotrebljavati ga za izricanje apstraktnog sredstva: Rješavati probleme kroz dogovor -> Rješavati probleme […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 58: Broj jedan nije član

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Česta je pogreška da se broj jedan upotrebljava kao član, iako hrvatski jezik nema člana: Nadalje, nije govorila istinu da joj je to prvo dijete, s 15 godina rodila je prvi put, i to dijete također ostavila u bolnici, pa je udomljeno kod jednih usvojitelja! Osiromašeni slojevi stanovništva i čitava armija beskućnika i nezaposlenih, prepuštena […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 57: Tko, netko

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Gramatička pravila hrvatskog jezika propisuju da u pogodbenim i upitnim rečenicama umjesto neodređene zamjenice na ne- (netko, nekoga, nečiji …) treba upotrebljavati zamjenice tko, što, čiji itd.:   Ako netko dođe, reci mu da me pričeka. > Ako tko dođe, reci mu da me pričeka. Želiš li nešto pojesti, idi u restoran. > Želiš li […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 56: Glagolski prilog sadašnji “slijedeći” i pridjev “sljedeći”

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Nerazlikovanje glagolskog priloga sadašnjeg slijedeći i pridjeva sljedeći često dovodi do pogrešaka, npr. Postoji slijedeći matematički odnos između tih pokazatelja: pokazatelj (4) (a) x pokazatelj (4) (b) = pokazatelj 3. U rečenici: Slijedeći uskrsnog zeca, Alica je došla u Zemlju čudesa upotrebljen je glagolski prilog slijedeći u funkciji priložne oznake načina (Kako je Alica došla […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 55: Pravi povratni glagoli

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Postoji skupina glagola koji su pravi povratni glagoli, što znači da se ne mogu pojaviti bez povratne zamjenice se. Ipak, često čujemo da se neki od njih upotrebljavaju kao neprijelazni glagoli, glagoli koji nemaju objekt u akuzativu. Glagoli poput: bojati se, smijati se, nadati se uvijek će biti upotrijebljeni s povratnom zamjenicom se i s […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 54: Srastanje u prilog

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Mnogo priloga nastalo je i nastaje srastanjem skupova riječi u jednu riječ. Te skupove obično čini kakav prijedložni izraz (skup prijedloga i imenice, prijedloga i pridjeva, prijedloga i zamjenice, prijedloga i brojevne riječi), ali ima i drugačijih (skupovi dvaju prijedloga i imenske riječi, ustaljenih sintagmi, frazemskih izraza i sl.). Prijedlozi koji obično sudjeluju u takvu […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 53: Kontaktirati i komunicirati

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Pravne stručnjake još nismo kontaktirali. Kontaktirali smo razrednika i pedagoga. Danas su se ovakve rečenice toliko proširile da su potpuno zasjenile one pravilne. A pravilne bi bile jedino one koje glagol kontaktirati rabe s instumentalom, a ne s genitivom, dakle, kontaktirati s kim: Kontaktirali smo s pravnim stručnjacima; s razrednikom; s pedagogom. Glagol komunicirati nije […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 52: Ponaosob

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Prilog ponaosob se razmahao u hrvatskom jezičnom prostoru, i to baš nakon uspostave samostalne Republike Hrvatske, iako ga i stariji rječnici i jezični savjetnici nedvosmisleno pripisuju srpskom jeziku. No u to je vrijeme i inače bilo popularno govoriti i pisati upravo onako kako se prije nije govorilo i pisalo, tako da ponaosob ulazi u takve […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 51: Celsius – Celzij

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
jezicka-greska-pogreske-51-celzij

Mediji prenose da je svakim danom sve hladnije, stiže nam zima. Neki navode da je temperatura zraka 14 stupnjeva Celzija, dok drugi smatraju da je nešto niža od 13 stupnjeva Celzijusa. Trebalo bi reći da je temperatura zraka 14 stupnjeva Celzija, a ne Celzijusa. Premda je riječ o švedskome prezimenu, pa bi se trebalo pisati […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 50: Između, među

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
jezicka-greska-pogreske-50

Razlika je između tih dvaju prijedloga u tome što prijedlog između dolazi kao veza u odnosu dvaju predmeta/pojava: između brata i sestre između Zagreba i Rijeke između kuće i vrta, a prijedlog među kao veza u odnosu više predmeta/pojmova: među svim hrvatskim gradovima. Kad je riječ o izrazima između ostaloga i među ostalim mala se […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 49: Iz

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Izraze poput profesorica iz matematike treba izbjegavati iako su česti u razgovornome jeziku. Umjesto: profesorica iz matematike treba govoriti i pisati: profesorica matematike. Prijedlog iz ne treba upotrebljavati kako bi se označila građa ili tvar od koje je što načinjeno: čizme iz kože > čizme od kože sok iz višanja > sok od višanja

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 48: Ispod, iznad

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Prijedlozi ispod i iznad s riječju u genitivu označuju prostorni odnos (bivanje čega, tj. odvijanje kakva procesa na određenu mjestu), npr.: Stajao je ispod balkona. Ne treba ih upotrebljavati za označavanje cilja ili smjera.: Bacio se ispod stola. > Bacio se pod stol. Letio je iznad grada. > Letio je nad gradom.

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 47: Glede

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Prijedlog glede treba upotrebljavati u značenju što se tiče čega, s obzirom na, u vezi s, npr.: Javit ćemo Vam se glede Vaše molbe. Jednako je dobro i: Javit ćemo Vam se u vezi s Vašom molbom. Ne treba ga upotrebljavati u značenju što se tiče koga: glede Petra > s obzirom na Petra. Nije […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 44: Genitiv vs. posvojni pridjev

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Opće je pravilo da skupini s genitivom, kad je to moguće, treba zamijeniti skupinom s posvojnim pridjevom, npr: bilanca plaćanja > platna bilanca broj telefona > telefonski broj faktor tržišta > tržišni faktor faza proizvodnje > proizvodna faza troškovi proizvodnje > proizvodni troškovi uprava škole > školska uprava žargon struke > stručni žargon plaća poduzetnika […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 43: Enklitike

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Enklitike su riječi koje se u izgovoru naslanjaju na riječi ispred sebe, najčešće skraćeni oblici pomoćnoga glagola biti: sam, si, je, smo, ste, su i pomoćnoga glagola htjeti: ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će. O mjestu enklitike postoje mnoga pravila. Najčešće se griješi tako da se enklitika stavlja ispred glagola tamo gdje mora stajati iza […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 37: vi vs. Vi

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Jezična pogreška vi vs. Vi. Eh, tu se u svakodnevnoj upotrebi dosta lome koplja, ali evo kako mi vidimo ovaj jezični izazov: Kod obraćanja većem broju osoba zamjenica vi piše se malim slovom: Poštovana gospodo, obavještavamo vas… Baš kao što smo naučili u osnovnoj školi, ostaje pravilo da se u obraćanju jednoj osobi iz poštovanja […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 35: je li vs. da li

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Pravilo kaže, a mi se s njim slažemo, da je u hrvatskome jeziku bolje u upitnoj rečenici upotrebljavati skupinu je li od skupine da li, odnosno bolje je upotrebljavati rečenice u kojima se predikat ili dio predikata premeće na prvo mjesto, a za njim slijedi čestica li. Da li je pokus uspio? > Je li […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 34: korištenje vs. upotreba

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Da odgovorimo na upit jedne čitateljice: Glagolska imenica korištenje izvedena je od glagola koristiti i koristiti se. U značenju ‘pomaganje ili donošenje koristi‘ može imati dopunu u dativu (korištenje zajednici). Želi li se njome izreći značenje ‘obavljanje čega s pomoću čega‘, umjesto dopune u genitivu valja upotrijebiti dopunu u instrumentalu. Pogrešno je: *korištenje mobitela, *korištenje […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 31: internet vs. Internet

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Idemo malo ponoviti gradivo: internet je mreža koja povezuje mnogobrojne korisnike diljem svijeta. Naziv potječe iz engleskoga jezika i u njemu se piše Internet. U hrvatskome je u praksi potvrđeno pisanje i Internet i internet. Iako je internet jedna i jedinstvena mreža, ipak nije riječ o određenoj tvrtki koja bi imala i svojega osnivača, sjedište, […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 30: tijekom vs. tokom

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Od imenice tijek tvori se vremenski prijedlog tijekom, odnosno označuje da se što proteže u određenome razdoblju. Često se griješi tako da se umjesto prijedloga tijekom upotrebljava prijedlog tokom koji ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku. Pogrešno je: *tokom godine; *tokom Drugoga svjetskog rata; tokom života, a pravilno: tijekom godine; tijekom Drugoga svjetskog rata; tijekom života. […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 28: s vs. zajedno s

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Ovaj put odabrali smo pravu finesu. 🙂 Ako smo s kim, onda smo zajedno. Međutim, postoje konteksti u kojima je nužno ostaviti zajedno s: npr. u rečenici: Hrvatski odbojkaši igrat će i trećoj skupini zajedno s Mađarskom, Finskom i Grčkom, potrebno je zajedno s jer to znači da će Mađarska, Finska, Grčka i Hrvatska igrati […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 27: pleonazmi

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

U administrativnome stilu česti su izrazi kojima se nepotrebno udvaja isto značenje – pleonazmi. Evo nekoliko primjera i njihovih ispravnih rješenja: čak štoviše > čak ili štoviše (te dvije riječi imaju isto značenje) često puta > često daljnji rast > rast međusobna suradnja > suradnja otprilike oko > otprilike ili oko (opet, obje riječi imaju […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 26: deklinacija pridjeva

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Je li ispravno reći: dvije molekule ugljikovog dioksida ili ugljikova dioksida? Je li ispravno reći: Pozdravio sam njezinog muža ili njezina muža? U oba je slučaja točna druga mogućnost: ugljikova, njezina. Naime, deklinacija pridjeva i zamjenica jest neodređena, primjerice: N: ugljikov dioksid / njezin muž, G: ugljikova dioksida / njezina muža; D: ugljikovu dioksidu / […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 25: zadnji vs. posljednji

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Često se u govornom jeziku ove dvije riječi upotrebljavaju u istom kontekstu, no njihova uporaba ipak se razlikuje. U jednom malom segmentu, ali se razlikuje. 🙂 Zadnji znači onaj koji je odzada, stražnji, onaj koji je na kraju reda (kao kada dođete kod doktora i onda upitate: “Tko je zadnji?”). U žargonu, pak, zadnji znači […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 24: prijedložni instrumental

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Česta je uporaba instrumentala s prijedlogom s tamo gdje u hrvatskom mora biti neprijedložni instrumental. No, sve ćemo razjasniti na primjerima: Primjer: Odjel se bavi s različitim vrstama promotivnih aktivnosti. > Odjel se bavi različitim vrstama promotivnih aktivnosti. Ili pak: Došli smo na tulum s autom. > Došli smo na tulum autom. (ovo prvo značilo […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 19: deklinacija ženskih imena

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Ovo zapravo i nije pogreška, no ostanimo dosljedni nazivu ove teme. 🙂 Jeste li pročitali neki članak Lade Badurine ili Lade Badurina? Sasvim je svejedno, jer je i Badurina i Badurine ispravno. No, valja spomenuti i prezimena koja završavaju na suglasnik: vjerojatnoće vam prirodno doći da ih ne deklinirate, primjerice: Jučer sam gledala novu predstavu […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 15: pjevati ću vs. pjevat ću

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Sjećate li se definicije futura prvog iz osnovne škole? Išla je nekako ovako: futur prvi tvori se od nenaglašenih oblika nesvršenoga prezenta pomoćnoga glagola htjeti (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će) i infinitiva glagola koji se spreže: ja ću pjevati, ja ću biti, ti ćeš čitati. Kad infinitiv na -ti dolazi prije oblika pomoćnoga glagola, […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 13: svoj vs. moj

Ciklopea prije 9 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

U hrvatskome se jeziku pripadanje subjektu i objektu označuje povratno-posvojnom zamjenicom svoj. Primjer: Uzeo sam svoju bilježnicu, Pogledaj u svoju knjigu, Odnijeli smo svoje stvari, Uzmite svoje torbe, a pogrešno je dakle: *Uzeo sam moju bilježnicu, *Pogledaj u tvoju knjigu, *Odnijeli smo naše stvari, *Uzmite vaše torbe. Kad je riječ o pripadanju posjedovatelju označenu 3. […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 11: kako … tako i

Ciklopea prije 9 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Konstrukcija kako … tako i iznimno se često može pročitati i čuti, a pritom se najčešće upotrebljava u pogrešnom značenju. Promotrimo rečenicu: Navijači su navijali kako na južnoj tako i na sjevernoj tribini. Značenje navedene rečenice ne izražava, kako se to često misli, sveobuhvatnost navijača (dakle, i navijače na južnoj i navijače na sjevernoj tribini). […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 10: koji vs. kojeg

Ciklopea prije 9 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Koji i kojeg dva su oblika akuzativa zamjenice koji koja se vrlo često nepravilno koriste, odnosno u upotrebi oblik kojeg gotovo u potpunosti potiskuje oblik koji. Kojeg je akuzativni oblik zamjenice koji se koristi za živa bića, primjerice: To je čovjek kojeg sam voljela. Koji je akuzativni oblik jednak nominativu, a koristi se za neživa […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 09: zbog vs. radi

Ciklopea prije 9 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Radi je prijedlog i veznik kojim se izriče namjera i cilj radnje, a zbog je prijedlog i veznik kojim se izriče uzrok. Primjer: Nisam napravio zadaću zbog toga što nisam imao vremena, ili Došao sam radi provjere stanja na svojemu računu. U ovoj su rečenici dobro upotrijebljena oba prijedloga: Otišao je u Kanadu zbog neimaštine, […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 06: gdje vs. kamo vs. kuda

Ciklopea prije 9 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Gdje – lokacija, točka, odnosno mjesto na kojem se trenutno nalazite Primjer: Gdje ste sada (odnosno: gdje se nalazite)? – Evo nas kod Pere, upravo krećemo na put. Kamo – odredište, odnosno cilj Primjer: Kamo idete? – Idemo do Pere. Kuda – put kojim nekamo idete Primjer: Kuda idete do Dubrovnika? – Idemo preko Bosne […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 04: budući da vs. pošto

Ciklopea prije 9 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Odmah da nešto razjasnimo na početku: ne, ova dva veznika nisu ista 🙂 Pošto je vremenski veznik i zamjenjiv je s nakon što. Primjer: Pošto smo stigli, skinuli smo kapute i sjeli za stol. Budući da je uzročni veznik i stoji jedino na početku rečenice. Ako ga poželite staviti u sredinu, morat ćete ga zamijeniti […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 03: ako vs. ukoliko

Ciklopea prije 9 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Ljudi dragi, ovo je toliko jednostavno da nema potrebe griješiti 🙂 Pravilo: uvijek se koristi ako Primjer: Ako ne dođeš, nećemo imati sastanak. Ukoliko je vezni parnjak i dolazi samo i jedino ako se u istoj rečenici nalazi napisano utoliko. Primjer: Ukoliko vi plaćate, utoliko ćemo popiti kavu. U svim drugim slučajevima je ako. U […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 02: prijedlozi sa vs. s

Ciklopea prije 9 godina Komentiraj

Koliko ovakvih grešaka svakodnevno vidimo u tisku, a pravilo je toliko jednostavno: sa se upotrebljava ispred riječi koje počinju glasovima s, š, z i ž. Primjer: sa Šimom, sa sestrom, sa Željkom. Isto tako, sa se upotrebljava ispred riječi koje počinju suglasničkim skupovima ks- i ps-, odnosno gdje je drugi suglasnik s, š, z ili […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 01: sljedeći vs. slijedeći

Ciklopea prije 9 godina Komentiraj

Sljedeći je pridjev u hrvatskom jeziku, a pridjevi, to znamo još iz osnovne škole, prate imenice, npr. sljedeći mjesec, sljedeći put, sljedeća stranica Slijedeći je glagolski prilog sadašnji. Ne, nije tako komplicirano kao što izgleda. Evo primjera: Slijedeći taj trag, došli smo do kuće u šumi. Ovaj oblik može se zamijeniti i nekim drugim glagolskim […]

Nastavi čitati