jezična pogreška

Jezična pogreška br. 37: vi vs. Vi

Ciklopea prije 7 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Jezična pogreška vi vs. Vi. Eh, tu se u svakodnevnoj upotrebi dosta lome koplja, ali evo kako mi vidimo ovaj jezični izazov: Kod obraćanja većem broju osoba zamjenica vi piše se malim slovom: Poštovana gospodo, obavještavamo vas… Baš kao što smo naučili u osnovnoj školi, ostaje pravilo da se u obraćanju jednoj osobi iz poštovanja […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 35: je li vs. da li

Ciklopea prije 7 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Pravilo kaže, a mi se s njim slažemo, da je u hrvatskome jeziku bolje u upitnoj rečenici upotrebljavati skupinu je li od skupine da li, odnosno bolje je upotrebljavati rečenice u kojima se predikat ili dio predikata premeće na prvo mjesto, a za njim slijedi čestica li. Da li je pokus uspio? > Je li […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 34: korištenje vs. upotreba

Ciklopea prije 7 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Da odgovorimo na upit jedne čitateljice: Glagolska imenica korištenje izvedena je od glagola koristiti i koristiti se. U značenju ‘pomaganje ili donošenje koristi‘ može imati dopunu u dativu (korištenje zajednici). Želi li se njome izreći značenje ‘obavljanje čega s pomoću čega‘, umjesto dopune u genitivu valja upotrijebiti dopunu u instrumentalu. Pogrešno je: *korištenje mobitela, *korištenje […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 31: internet vs. Internet

Ciklopea prije 7 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Idemo malo ponoviti gradivo: internet je mreža koja povezuje mnogobrojne korisnike diljem svijeta. Naziv potječe iz engleskoga jezika i u njemu se piše Internet. U hrvatskome je u praksi potvrđeno pisanje i Internet i internet. Iako je internet jedna i jedinstvena mreža, ipak nije riječ o određenoj tvrtki koja bi imala i svojega osnivača, sjedište, […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 30: tijekom vs. tokom

Ciklopea prije 7 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Od imenice tijek tvori se vremenski prijedlog tijekom, odnosno označuje da se što proteže u određenome razdoblju. Često se griješi tako da se umjesto prijedloga tijekom upotrebljava prijedlog tokom koji ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku. Pogrešno je: *tokom godine; *tokom Drugoga svjetskog rata; tokom života, a pravilno: tijekom godine; tijekom Drugoga svjetskog rata; tijekom života. […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 28: s vs. zajedno s

Ciklopea prije 7 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Ovaj put odabrali smo pravu finesu. 🙂 Ako smo s kim, onda smo zajedno. Međutim, postoje konteksti u kojima je nužno ostaviti zajedno s: npr. u rečenici: Hrvatski odbojkaši igrat će i trećoj skupini zajedno s Mađarskom, Finskom i Grčkom, potrebno je zajedno s jer to znači da će Mađarska, Finska, Grčka i Hrvatska igrati […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 27: pleonazmi

Ciklopea prije 7 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

U administrativnome stilu česti su izrazi kojima se nepotrebno udvaja isto značenje – pleonazmi. Evo nekoliko primjera i njihovih ispravnih rješenja: čak štoviše > čak ili štoviše (te dvije riječi imaju isto značenje) često puta > često daljnji rast > rast međusobna suradnja > suradnja otprilike oko > otprilike ili oko (opet, obje riječi imaju […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 26: deklinacija pridjeva

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Je li ispravno reći: dvije molekule ugljikovog dioksida ili ugljikova dioksida? Je li ispravno reći: Pozdravio sam njezinog muža ili njezina muža? U oba je slučaja točna druga mogućnost: ugljikova, njezina. Naime, deklinacija pridjeva i zamjenica jest neodređena, primjerice: N: ugljikov dioksid / njezin muž, G: ugljikova dioksida / njezina muža; D: ugljikovu dioksidu / […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 25: zadnji vs. posljednji

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Često se u govornom jeziku ove dvije riječi upotrebljavaju u istom kontekstu, no njihova uporaba ipak se razlikuje. U jednom malom segmentu, ali se razlikuje. 🙂 Zadnji znači onaj koji je odzada, stražnji, onaj koji je na kraju reda (kao kada dođete kod doktora i onda upitate: “Tko je zadnji?”). U žargonu, pak, zadnji znači […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 24: prijedložni instrumental

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Česta je uporaba instrumentala s prijedlogom s tamo gdje u hrvatskom mora biti neprijedložni instrumental. No, sve ćemo razjasniti na primjerima: Primjer: Odjel se bavi s različitim vrstama promotivnih aktivnosti. > Odjel se bavi različitim vrstama promotivnih aktivnosti. Ili pak: Došli smo na tulum s autom. > Došli smo na tulum autom. (ovo prvo značilo […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 19: deklinacija ženskih imena

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Ovo zapravo i nije pogreška, no ostanimo dosljedni nazivu ove teme. 🙂 Jeste li pročitali neki članak Lade Badurine ili Lade Badurina? Sasvim je svejedno, jer je i Badurina i Badurine ispravno. No, valja spomenuti i prezimena koja završavaju na suglasnik: vjerojatnoće vam prirodno doći da ih ne deklinirate, primjerice: Jučer sam gledala novu predstavu […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 15: pjevati ću vs. pjevat ću

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Sjećate li se definicije futura prvog iz osnovne škole? Išla je nekako ovako: futur prvi tvori se od nenaglašenih oblika nesvršenoga prezenta pomoćnoga glagola htjeti (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će) i infinitiva glagola koji se spreže: ja ću pjevati, ja ću biti, ti ćeš čitati. Kad infinitiv na -ti dolazi prije oblika pomoćnoga glagola, […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 13: svoj vs. moj

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

U hrvatskome se jeziku pripadanje subjektu i objektu označuje povratno-posvojnom zamjenicom svoj. Primjer: Uzeo sam svoju bilježnicu, Pogledaj u svoju knjigu, Odnijeli smo svoje stvari, Uzmite svoje torbe, a pogrešno je dakle: *Uzeo sam moju bilježnicu, *Pogledaj u tvoju knjigu, *Odnijeli smo naše stvari, *Uzmite vaše torbe. Kad je riječ o pripadanju posjedovatelju označenu 3. […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 11: kako … tako i

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Konstrukcija kako … tako i iznimno se često može pročitati i čuti, a pritom se najčešće upotrebljava u pogrešnom značenju. Promotrimo rečenicu: Navijači su navijali kako na južnoj tako i na sjevernoj tribini. Značenje navedene rečenice ne izražava, kako se to često misli, sveobuhvatnost navijača (dakle, i navijače na južnoj i navijače na sjevernoj tribini). […]

Nastavi čitati