jezična pogreška

Jezična pogreška br. 51: Celsius – Celzij

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
jezicka-greska-pogreske-51-celzij

Mediji prenose da je svakim danom sve hladnije, stiže nam zima. Neki navode da je temperatura zraka 14 stupnjeva Celzija, dok drugi smatraju da je nešto niža od 13 stupnjeva Celzijusa. Trebalo bi reći da je temperatura zraka 14 stupnjeva Celzija, a ne Celzijusa. Premda je riječ o švedskome prezimenu, pa bi se trebalo pisati […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 50: Između, među

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
jezicka-greska-pogreske-50

Razlika je između tih dvaju prijedloga u tome što prijedlog između dolazi kao veza u odnosu dvaju predmeta/pojava: između brata i sestre između Zagreba i Rijeke između kuće i vrta, a prijedlog među kao veza u odnosu više predmeta/pojmova: među svim hrvatskim gradovima. Kad je riječ o izrazima između ostaloga i među ostalim mala se […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 49: Iz

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Izraze poput profesorica iz matematike treba izbjegavati iako su česti u razgovornome jeziku. Umjesto: profesorica iz matematike treba govoriti i pisati: profesorica matematike. Prijedlog iz ne treba upotrebljavati kako bi se označila građa ili tvar od koje je što načinjeno: čizme iz kože > čizme od kože sok iz višanja > sok od višanja

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 48: Ispod, iznad

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Prijedlozi ispod i iznad s riječju u genitivu označuju prostorni odnos (bivanje čega, tj. odvijanje kakva procesa na određenu mjestu), npr.: Stajao je ispod balkona. Ne treba ih upotrebljavati za označavanje cilja ili smjera.: Bacio se ispod stola. > Bacio se pod stol. Letio je iznad grada. > Letio je nad gradom.

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 47: Glede

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Prijedlog glede treba upotrebljavati u značenju što se tiče čega, s obzirom na, u vezi s, npr.: Javit ćemo Vam se glede Vaše molbe. Jednako je dobro i: Javit ćemo Vam se u vezi s Vašom molbom. Ne treba ga upotrebljavati u značenju što se tiče koga: glede Petra > s obzirom na Petra. Nije […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 44: Genitiv vs. posvojni pridjev

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Opće je pravilo da skupini s genitivom, kad je to moguće, treba zamijeniti skupinom s posvojnim pridjevom, npr: bilanca plaćanja > platna bilanca broj telefona > telefonski broj faktor tržišta > tržišni faktor faza proizvodnje > proizvodna faza troškovi proizvodnje > proizvodni troškovi uprava škole > školska uprava žargon struke > stručni žargon plaća poduzetnika […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 43: Enklitike

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Enklitike su riječi koje se u izgovoru naslanjaju na riječi ispred sebe, najčešće skraćeni oblici pomoćnoga glagola biti: sam, si, je, smo, ste, su i pomoćnoga glagola htjeti: ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će. O mjestu enklitike postoje mnoga pravila. Najčešće se griješi tako da se enklitika stavlja ispred glagola tamo gdje mora stajati iza […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 37: vi vs. Vi

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Jezična pogreška vi vs. Vi. Eh, tu se u svakodnevnoj upotrebi dosta lome koplja, ali evo kako mi vidimo ovaj jezični izazov: Kod obraćanja većem broju osoba zamjenica vi piše se malim slovom: Poštovana gospodo, obavještavamo vas… Baš kao što smo naučili u osnovnoj školi, ostaje pravilo da se u obraćanju jednoj osobi iz poštovanja […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 35: je li vs. da li

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Pravilo kaže, a mi se s njim slažemo, da je u hrvatskome jeziku bolje u upitnoj rečenici upotrebljavati skupinu je li od skupine da li, odnosno bolje je upotrebljavati rečenice u kojima se predikat ili dio predikata premeće na prvo mjesto, a za njim slijedi čestica li. Da li je pokus uspio? > Je li […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 34: korištenje vs. upotreba

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Da odgovorimo na upit jedne čitateljice: Glagolska imenica korištenje izvedena je od glagola koristiti i koristiti se. U značenju ‘pomaganje ili donošenje koristi‘ može imati dopunu u dativu (korištenje zajednici). Želi li se njome izreći značenje ‘obavljanje čega s pomoću čega‘, umjesto dopune u genitivu valja upotrijebiti dopunu u instrumentalu. Pogrešno je: *korištenje mobitela, *korištenje […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 31: internet vs. Internet

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Idemo malo ponoviti gradivo: internet je mreža koja povezuje mnogobrojne korisnike diljem svijeta. Naziv potječe iz engleskoga jezika i u njemu se piše Internet. U hrvatskome je u praksi potvrđeno pisanje i Internet i internet. Iako je internet jedna i jedinstvena mreža, ipak nije riječ o određenoj tvrtki koja bi imala i svojega osnivača, sjedište, […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 30: tijekom vs. tokom

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Od imenice tijek tvori se vremenski prijedlog tijekom, odnosno označuje da se što proteže u određenome razdoblju. Često se griješi tako da se umjesto prijedloga tijekom upotrebljava prijedlog tokom koji ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku. Pogrešno je: *tokom godine; *tokom Drugoga svjetskog rata; tokom života, a pravilno: tijekom godine; tijekom Drugoga svjetskog rata; tijekom života. […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 28: s vs. zajedno s

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Ovaj put odabrali smo pravu finesu. 🙂 Ako smo s kim, onda smo zajedno. Međutim, postoje konteksti u kojima je nužno ostaviti zajedno s: npr. u rečenici: Hrvatski odbojkaši igrat će i trećoj skupini zajedno s Mađarskom, Finskom i Grčkom, potrebno je zajedno s jer to znači da će Mađarska, Finska, Grčka i Hrvatska igrati […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 27: pleonazmi

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

U administrativnome stilu česti su izrazi kojima se nepotrebno udvaja isto značenje – pleonazmi. Evo nekoliko primjera i njihovih ispravnih rješenja: čak štoviše > čak ili štoviše (te dvije riječi imaju isto značenje) često puta > često daljnji rast > rast međusobna suradnja > suradnja otprilike oko > otprilike ili oko (opet, obje riječi imaju […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 26: deklinacija pridjeva

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Je li ispravno reći: dvije molekule ugljikovog dioksida ili ugljikova dioksida? Je li ispravno reći: Pozdravio sam njezinog muža ili njezina muža? U oba je slučaja točna druga mogućnost: ugljikova, njezina. Naime, deklinacija pridjeva i zamjenica jest neodređena, primjerice: N: ugljikov dioksid / njezin muž, G: ugljikova dioksida / njezina muža; D: ugljikovu dioksidu / […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 25: zadnji vs. posljednji

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Često se u govornom jeziku ove dvije riječi upotrebljavaju u istom kontekstu, no njihova uporaba ipak se razlikuje. U jednom malom segmentu, ali se razlikuje. 🙂 Zadnji znači onaj koji je odzada, stražnji, onaj koji je na kraju reda (kao kada dođete kod doktora i onda upitate: “Tko je zadnji?”). U žargonu, pak, zadnji znači […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 24: prijedložni instrumental

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Česta je uporaba instrumentala s prijedlogom s tamo gdje u hrvatskom mora biti neprijedložni instrumental. No, sve ćemo razjasniti na primjerima: Primjer: Odjel se bavi s različitim vrstama promotivnih aktivnosti. > Odjel se bavi različitim vrstama promotivnih aktivnosti. Ili pak: Došli smo na tulum s autom. > Došli smo na tulum autom. (ovo prvo značilo […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 19: deklinacija ženskih imena

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Ovo zapravo i nije pogreška, no ostanimo dosljedni nazivu ove teme. 🙂 Jeste li pročitali neki članak Lade Badurine ili Lade Badurina? Sasvim je svejedno, jer je i Badurina i Badurine ispravno. No, valja spomenuti i prezimena koja završavaju na suglasnik: vjerojatnoće vam prirodno doći da ih ne deklinirate, primjerice: Jučer sam gledala novu predstavu […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 15: pjevati ću vs. pjevat ću

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Sjećate li se definicije futura prvog iz osnovne škole? Išla je nekako ovako: futur prvi tvori se od nenaglašenih oblika nesvršenoga prezenta pomoćnoga glagola htjeti (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će) i infinitiva glagola koji se spreže: ja ću pjevati, ja ću biti, ti ćeš čitati. Kad infinitiv na -ti dolazi prije oblika pomoćnoga glagola, […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 13: svoj vs. moj

Ciklopea prije 6 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

U hrvatskome se jeziku pripadanje subjektu i objektu označuje povratno-posvojnom zamjenicom svoj. Primjer: Uzeo sam svoju bilježnicu, Pogledaj u svoju knjigu, Odnijeli smo svoje stvari, Uzmite svoje torbe, a pogrešno je dakle: *Uzeo sam moju bilježnicu, *Pogledaj u tvoju knjigu, *Odnijeli smo naše stvari, *Uzmite vaše torbe. Kad je riječ o pripadanju posjedovatelju označenu 3. […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 11: kako … tako i

Ciklopea prije 6 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Konstrukcija kako … tako i iznimno se često može pročitati i čuti, a pritom se najčešće upotrebljava u pogrešnom značenju. Promotrimo rečenicu: Navijači su navijali kako na južnoj tako i na sjevernoj tribini. Značenje navedene rečenice ne izražava, kako se to često misli, sveobuhvatnost navijača (dakle, i navijače na južnoj i navijače na sjevernoj tribini). […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 10: koji vs. kojeg

Ciklopea prije 6 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Koji i kojeg dva su oblika akuzativa zamjenice koji koja se vrlo često nepravilno koriste, odnosno u upotrebi oblik kojeg gotovo u potpunosti potiskuje oblik koji. Kojeg je akuzativni oblik zamjenice koji se koristi za živa bića, primjerice: To je čovjek kojeg sam voljela. Koji je akuzativni oblik jednak nominativu, a koristi se za neživa […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 09: zbog vs. radi

Ciklopea prije 6 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Radi je prijedlog i veznik kojim se izriče namjera i cilj radnje, a zbog je prijedlog i veznik kojim se izriče uzrok. Primjer: Nisam napravio zadaću zbog toga što nisam imao vremena, ili Došao sam radi provjere stanja na svojemu računu. U ovoj su rečenici dobro upotrijebljena oba prijedloga: Otišao je u Kanadu zbog neimaštine, […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 06: gdje vs. kamo vs. kuda

Ciklopea prije 6 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Gdje – lokacija, točka, odnosno mjesto na kojem se trenutno nalazite Primjer: Gdje ste sada (odnosno: gdje se nalazite)? – Evo nas kod Pere, upravo krećemo na put. Kamo – odredište, odnosno cilj Primjer: Kamo idete? – Idemo do Pere. Kuda – put kojim nekamo idete Primjer: Kuda idete do Dubrovnika? – Idemo preko Bosne […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 04: budući da vs. pošto

Ciklopea prije 6 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Odmah da nešto razjasnimo na početku: ne, ova dva veznika nisu ista 🙂 Pošto je vremenski veznik i zamjenjiv je s nakon što. Primjer: Pošto smo stigli, skinuli smo kapute i sjeli za stol. Budući da je uzročni veznik i stoji jedino na početku rečenice. Ako ga poželite staviti u sredinu, morat ćete ga zamijeniti […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 03: ako vs. ukoliko

Ciklopea prije 6 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Ljudi dragi, ovo je toliko jednostavno da nema potrebe griješiti 🙂 Pravilo: uvijek se koristi ako Primjer: Ako ne dođeš, nećemo imati sastanak. Ukoliko je vezni parnjak i dolazi samo i jedino ako se u istoj rečenici nalazi napisano utoliko. Primjer: Ukoliko vi plaćate, utoliko ćemo popiti kavu. U svim drugim slučajevima je ako. U […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 02: prijedlozi sa vs. s

Ciklopea prije 6 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Koliko ovakvih grešaka svakodnevno vidimo u tisku, a pravilo je toliko jednostavno: sa se upotrebljava ispred riječi koje počinju glasovima s, š, z i ž. Primjer: sa Šimom, sa sestrom, sa Željkom. Isto tako, sa se upotrebljava ispred riječi koje počinju suglasničkim skupovima ks- i ps-, odnosno gdje je drugi suglasnik s, š, z ili […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 01: sljedeći vs. slijedeći

Ciklopea prije 6 godina Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

Sljedeći je pridjev u hrvatskom jeziku, a pridjevi, to znamo još iz osnovne škole, prate imenice, npr. sljedeći mjesec, sljedeći put, sljedeća stranica Slijedeći je glagolski prilog sadašnji. Ne, nije tako komplicirano kao što izgleda. Evo primjera: Slijedeći taj trag, došli smo do kuće u šumi. Ovaj oblik može se zamijeniti i nekim drugim glagolskim […]

Nastavi čitati