jezična pogreška

Jezična pogreška br. 23: pasiv u hrvatskom

Ciklopea prije 2 godine Komentiraj
101-najpogostejša-jezikovna-napaka

U engleskome jeziku iznimno je česta uporaba pasivnih ustrojstava. Ta se ustrojstva, primjerice “od” ili “od strane” u hrvatskim prijevodima često prevode u pasivu i onda kad bi ih trebalo prevesti u aktivu: prigovor od strane zaposlenika > prigovor zaposlenika verificirano od vanjskog izvora > ovjerio vanjski izvor istraživanje provedeno od strane vanjskih stručnjaka > […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 94: sličiti vs. ličiti

Ciklopea prije 2 godine Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Glagol ličiti znači premazivati bojom zidove i ne možemo ga upotrebljavati u značenju podsjećati izgledom na koga ili što. U tome značenju treba upotrebljavati glagol sličiti. Npr.: Petra liči ocu. -> Petra sliči ocu. Glagol sličiti upotrebljava se s dopunom u dativu i nikad nema uza se prijedlog na. Npr.: Sliči na brata. -> Sliči […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 97: dobijati vs. dobivati

Ciklopea prije 4 godine Komentiraj
Jezikovna napaka št. 37: d.d./d. d. | Prevod | Blog | Ciklopea

Glagol dobijati ne pripada hrvatskom standardnom jeziku. Pravilno je dobivati. Često se griješi tako da se glagolski oblici umjesto od glagola dobivati tvore od glagola dobijati. Npr.: Predsjednički kandidat dobija izbore. -> Predsjednički kandidat dobiva izbore. Puno uči, a dobija loše ocjene. -> Puno uči, a dobiva loše ocjene.

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 96: koristiti što vs. koristiti se čime

Ciklopea prije 4 godine Komentiraj
Jezikovna napaka št. 37: d.d./d. d. | Prevod | Blog | Ciklopea

Potrebno je razlikovati glagole koristiti i koristiti se. Koristiti znači „biti od koristi, služiti, pomagati komu“ i uz taj glagol dolazi dopuna u dativu (koristiti zajednici). Koristiti se znači „obavljati što s pomoću čega“ i uz taj glagol dolazi dopuna u instrumentalu. Često je pogreška umjesto glagola koristiti se upotrebljavati glagol koristiti s dopunom u […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška broj 91: prilozi skoro, gotovo i blizu

Ciklopea prije 4 godine Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Prilog skoro označava nešto što će se dogoditi uskoro, ubrzo, u bliskoj budućnosti. Prilog blizu znači na maloj udaljenosti i ima prostorno značenje. Prilog gotovo količinski je prilog i znači zamalo. Često se spomenuti prilozi zamjenjuju i pogrešno upotrebljavaju. Npr.: Nezakonito je zaradio skoro 2 milijuna kuna. -> Nezakonito je zaradio gotovo 2 milijuna kuna. […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška broj 88: Prilog nedaleko

Ciklopea prije 4 godine Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Prilog nedaleko nastao je prema prilogu daleko i zadržao je njegova obilježja. Može stajati bez dopune, npr. Pošta je nedaleko, ili, kao i mnogi drugi prilozi imati dopunu s prijedlogom od. Npr.: Nedaleko sela pronađena je bijesna lisica. -> Nedaleko od sela pronađena je bijesna lisica. Živim nedaleko grada. -> Živim nedaleko od grada.

Nastavi čitati

Jezična pogreška broj 87: Upotreba brojeva tri i četiri

Ciklopea prije 4 godine Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Glavni brojevi tri i četiri sklonjivi su i imaju iste oblike za sva tri roda. Broj tri i imenica uz njega sklanjaju se na sljedeći način: NAV tri prijatelja/prijateljice G triju prijatelja/prijateljica DLI trima prijateljima/prijateljicama. Broj četiri i imenica uz njega sklanjaju se na sljedeći način: NAV četiri prijatelja/prijateljice G četiriju prijatelja/prijateljica DLI četirima prijateljima/prijateljicama.

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 86: Upotreba broja dva

Ciklopea prije 4 godine Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Glavni broj dva, kao i brojevi koji njime završavaju, npr. 142 i 1532, sklonjiv je. Uz imenicu u muškome i srednjemu rodu broj dva sklanja se na sljedeći način: NAV dva prijatelja, G dvaju prijatelja, DLI dvama prijateljima; a uz imenicu u ženskome rodu: NAV dvije prijateljice, G dviju prijateljica, DLI dvjema prijateljicama. Gdje se […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 85: voljeti vs. voliti

Ciklopea prije 4 godine Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Kad glagoli na -iti i -jeti tvoreni od iste osnove imaju isto značenje, normativna se prednost daje glagolima na -jeti. Pravilno je u standardnome jeziku upotrebljavati glagole voljeti, željeti itd., a pogrešno je upotrebljavati glagole voliti, želiti itd. Često se griješi tako što se upotrebljava pogrešan oblik glagolskog pridjeva radnog u muškome rodu, npr: voljeo, […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 82: Isti/jednak

Ciklopea prije 4 godine Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Pridjeve isti i jednak ne treba miješati. Iako se često pogrešno upotrebljavaju kao istoznačnice, pridjevi isti i jednak nemaju jednako već slično značenje, tj. bliskoznačnice su. Pridjev isti u hrvatskome standardnom jeziku znači onaj koji je bio i prije i ne može se upotrebljavati u značenju koji se ne razlikuje od onog s kojim se […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 81: Glagolski sinonimi

Ciklopea prije 4 godine Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Postoje glagoli u hrvatskome jeziku koji imaju različit oblik, ali im je značenje isto. Npr.: dići i dignuti, izići i izaći, izmaknuti i izmaći, podignuti i podići, istaknuti i istaći, potaknuti i potaći, puknuti i pući, uzdignuti i uzdići, umaknuti i umaći, nadignuti i nadići i drugi. Za isto značenje u rečenicama može se upotrijebiti […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 80: Pluralia tantum

Ciklopea prije 4 godine Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Neke imenice imaju oblik za množinu i sklanjaju se u množini, a uopće nemaju oblik za jedninu. Nazivaju se pluralia tantum. Neke od njih su: vrata, pluća, jetra, usta, naočale, hlače, leđa, škare, saonice, lazanje… Imenice pluća i jetra imaju samo množinu. Npr.: To je zdravo pluće. -> To su zdrava pluća. To je zdrava […]

Nastavi čitati

Jezična greška br. 76: Glagol čuditi se

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Glagol čuditi se znači izazivati čuđenje, biti iznenađen. Uz ovaj glagol uvijek dolazi povratna zamjenica se. Npr.: Čudim se njegovu mišljenju. Jednako tako, umjesto glagola čuditi se možemo upotrijebiti pridjeve čudan, čudna, čudno. Npr.: Čudno mi je njegovo mišljenje. Nije pravilno: Čudi me njegovo mišljenje. Čudi me njezina odluka. -> Čudim se njezinoj odluci.

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 75: Sklonidba imenice kći

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Imenica kći pripada skupini imenica ženskog roda kojima osnova završava na suglasnik i sklanja se: N kći G kćeri D kćeri A kćer V kćeri L kćeri I kćeri/kćerju Najčešća je pogreška zamjena nominativa imenice (kći) akuzativom (kćer) i obrnuto. Npr.: Ovo je moja kćer. -> Ovo je moja kći. Njegova kćer udala se prošle […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 74: Glagol baviti se

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Ovaj glagol znači nećemu se posvećivati ili nečim se zaokupljati. Uz glagol baviti se dolazi instrumental sredstva tj. instrumental bez prijedloga s ili sa. Nepravilno je: Bavim se s uzgojem pčela. -> Bavim se uzgojem pčela. Najčešće se griješi jer se umjesto instrumentala sredstva nepravilno upotrebljava instrumental društva. Svi stanovnici mjesta bave se s turizmom. […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 73: Upotreba prijedloga kod/k

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Prijedlog kod dolazi uz riječi u genitivu, a prijedlog k/ka dolazi uz riječi u dativu. Prijedlogom k/ka označava se ono prema čemu je upravljeno kretanje, npr.: Danas će doći k nama. Prijedlogom kod označava se boravak u nečijoj blizini, npr.: Kod nje smo se jako lijepo proveli. Nepravilno je upotrebljavati ga za označavanje smjera kretanja. […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 72: Izraz u skladu s/sa

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Izraz u skladu s/sa dolazi uz instrumental (u skladu s uputama). Na početku izraza javlja se prijedlog u, a iza imenice u lokativu skladu dolazi prijedlog s/sa i zatim imenica, zamjenica ili pridjev. Umjesto spomenutog izraza, nepravilno se upotrebljava izraz sukladno. Npr.: sukladno uputama > u skladu s uputama Izvor- Hrvatski u upotrebi

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 70: posljednji vs. zadnji

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

U učionicu je stigao posljednji i sjeo u zadnji red. Pridjev posljednji ima vremensko značenje, tj. označava onog koji dolazi nakon svih. Pridjev zadnji ima prostorno značenje, odnosno označava onog koji je odostraga. Npr.: Rezervirali su cijeli posljednji red sjedala. > Rezervirali su cijeli zadnji red sjedala. Zakon je stupio na snagu u zadnjem trenutku. […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 69: Najčešći pleonazmi u hrvatskom

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Neke riječi u hrvatskome jeziku imaju jednako ili vrlo slično značenje i zbog ih je toga suvišno upotrebljavati zajedno, jednu pokraj druge. Takvu pojavu gomilanja riječi jednakoga ili sličnoga značenja nazivamo pleonazmom. Danas donosimo neke od pleonazama koji se često upotrebljavaju u hrvatskom (posebice govornom) jeziku. ja osobno > ja ili osobno oko približno desetak […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 65: Upotreba veznika te

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Veznik te sastavni je veznik koji označava uzročno-posljedičnu vezu onoga o čemu se govori i onoga što se dogodilo nakon toga. Pravilno je upotrebljavati ga za povezivanje onih dijelova rečenice u kojima se govori o onome što se dogodilo (što se događa, što će se dogoditi) nakon onoga što je rečeno (što se govori, što […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 68: Gastronomski egzotizmi

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Egzotizmi su vrsta posuđenica preuzeta u hrvatski jezik iz drugih jezika za koje u hrvatskome jeziku nemamo vlastitu riječ, a fonološki se i pravopisno prilagođuju hrvatskomu jezičnom sustavu. Gastronomski su egzotizmi posuđenice kojima se označuju različite vrste jela koja ne pripadaju domaćoj kulinarskoj tradiciji, nego su posebnost drugih naroda. U hrvatskome jeziku dijelom su općeg […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 67: Izraz na temelju

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Izraz na temelju dolazi uz genitiv (na temelju propisa). Na početku izraza nalazi se prijedlog na, a iza imenice u lokativu temelju dolazi imenica, pridjev ili zamjenica. Umjesto izraza na temelju nepravilno se upotrebljava izraz temeljem i temeljom. Npr.: Stoga je tuženik temeljem odredbe čl. 600. Zakona o obveznim odnosima…> Stoga je tuženik na temelju […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 66: Upotreba prijedloga na i u

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Prijedlozi na i u upotrebljavaju se uz akuzativ i lokativ. Prijedlog na upotrebljava se uz zemljopisna imena koja označavaju mjesto na uzvisini, uz imena otoka i ustanova i sl., npr.: Popeo se na vrh planine. Bila je na otoku Hvaru. Diplomirao je na Filozofskome fakultetu. Prijedlog na također označava gornje mjesto kakva predmeta, npr. na […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 64: Tvorba etnonima (Litvanac ili Litavac, Belgijac ili Belgijanac)

Maja Peradin prije 5 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Ako i vi često lomite jezik tvorbom etnonima od imena stranih država, svidjet će vam se jezična pogreška kojom ćemo se danas baviti. Izdvajamo pravila za tvorbu najproblematičnijih etnonima u hrvatskom jeziku. Čini se da nam najviše poteškoća stvara Litva. U hrvatskome standardnom jeziku etnonim od egzonima Litva glasi Litavac i sklanja se ovako: jd. […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br.61: Prijedlog kroz

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
jezicna-pogreska-59

Prijedlog kroz ima više značenja. U prvom redu govorimo o prostornom značenju, tj. smjeru kretanja: izaći kroz vrata, pasti kroz prozor. Također, prijedlog kroz može stajati uz imenicu koja označuje način vršenja glavne radnje: pričati kroz smijeh, odgovoriti kroz plač. Pogrešno je upotrebljavati ga za izricanje apstraktnog sredstva: Rješavati probleme kroz dogovor -> Rješavati probleme […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 58: Broj jedan nije član

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Česta je pogreška da se broj jedan upotrebljava kao član, iako hrvatski jezik nema člana: Nadalje, nije govorila istinu da joj je to prvo dijete, s 15 godina rodila je prvi put, i to dijete također ostavila u bolnici, pa je udomljeno kod jednih usvojitelja! Osiromašeni slojevi stanovništva i čitava armija beskućnika i nezaposlenih, prepuštena […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 57: Tko, netko

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Gramatička pravila hrvatskog jezika propisuju da u pogodbenim i upitnim rečenicama umjesto neodređene zamjenice na ne- (netko, nekoga, nečiji …) treba upotrebljavati zamjenice tko, što, čiji itd.:   Ako netko dođe, reci mu da me pričeka. > Ako tko dođe, reci mu da me pričeka. Želiš li nešto pojesti, idi u restoran. > Želiš li […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 56: Glagolski prilog sadašnji “slijedeći” i pridjev “sljedeći”

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Nerazlikovanje glagolskog priloga sadašnjeg slijedeći i pridjeva sljedeći često dovodi do pogrešaka, npr. Postoji slijedeći matematički odnos između tih pokazatelja: pokazatelj (4) (a) x pokazatelj (4) (b) = pokazatelj 3. U rečenici: Slijedeći uskrsnog zeca, Alica je došla u Zemlju čudesa upotrebljen je glagolski prilog slijedeći u funkciji priložne oznake načina (Kako je Alica došla […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 55: Pravi povratni glagoli

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Postoji skupina glagola koji su pravi povratni glagoli, što znači da se ne mogu pojaviti bez povratne zamjenice se. Ipak, često čujemo da se neki od njih upotrebljavaju kao neprijelazni glagoli, glagoli koji nemaju objekt u akuzativu. Glagoli poput: bojati se, smijati se, nadati se uvijek će biti upotrijebljeni s povratnom zamjenicom se i s […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 54: Srastanje u prilog

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Mnogo priloga nastalo je i nastaje srastanjem skupova riječi u jednu riječ. Te skupove obično čini kakav prijedložni izraz (skup prijedloga i imenice, prijedloga i pridjeva, prijedloga i zamjenice, prijedloga i brojevne riječi), ali ima i drugačijih (skupovi dvaju prijedloga i imenske riječi, ustaljenih sintagmi, frazemskih izraza i sl.). Prijedlozi koji obično sudjeluju u takvu […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 53: Kontaktirati i komunicirati

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Pravne stručnjake još nismo kontaktirali. Kontaktirali smo razrednika i pedagoga. Danas su se ovakve rečenice toliko proširile da su potpuno zasjenile one pravilne. A pravilne bi bile jedino one koje glagol kontaktirati rabe s instumentalom, a ne s genitivom, dakle, kontaktirati s kim: Kontaktirali smo s pravnim stručnjacima; s razrednikom; s pedagogom. Glagol komunicirati nije […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 52: Ponaosob

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор

Prilog ponaosob se razmahao u hrvatskom jezičnom prostoru, i to baš nakon uspostave samostalne Republike Hrvatske, iako ga i stariji rječnici i jezični savjetnici nedvosmisleno pripisuju srpskom jeziku. No u to je vrijeme i inače bilo popularno govoriti i pisati upravo onako kako se prije nije govorilo i pisalo, tako da ponaosob ulazi u takve […]

Nastavi čitati