Strojno prevođenje, umjetna inteligencija i ljudska ruka

Miloš Matović prije 2 godine Komentiraj

I dalje je prisutno uvjerenje iz nuklearnog doba o tome da će strojno prevođenje ukloniti potrebu za prevoditeljima ili, u sljedećih nekoliko godina, čak potrebu za učenjem stranih jezika. No hoće li?

Машинско превођење, вештачка интелигенција и људски додир | Циклопеа
Машине могу да замене људе који преводе као машине.

Sedmog siječnja 1954. godine održano je možda ne prvo, ali svakako najpoznatije predstavljanje strojnog prevođenja (eng. machine translation, MT). Danas poznat kao pokus Georgetown-IBM, događaj je prikazao moć strojnog prevođenja: računalo IBM 701 uspješno je potpuno automatski prevelo više od 60 rečenica s ruskog (na latinici) na engleski jezik. Pokus je odjeknuo u medijima, što je dovelo do široko rasprostranjenog uvjerenja da će strojno prevođenje u potpunosti zamijeniti prevoditelje u bliskoj budućnosti.

Šezdesetak godina kasnije strojno je prevođenje daleko sofisticiranije te ga svakodnevno mogu upotrebljavati svi, a prevoditelji su još uvijek prijeko potrebni. No i dalje je prisutno uvjerenje iz nuklearnog doba o tome da će strojno prevođenje ukloniti potrebu za prevoditeljima ili, u sljedećih nekoliko godina, čak potrebu za učenjem stranih jezika. No hoće li?

Strojevi mogu zamijeniti neke prevoditelje

Postoje prevoditelji koji svoj posao shvaćaju kao prenošenje riječi iz jednog jezika na drugi bez previše razmišljanja o kontekstu, značenju, stilu i ostalim elementima komunikacije (dok je „prenošenje značenja između jezika” srž prevođenja), te takve prevoditelje može zamijeniti strojno prevođenje.

Jednostavno rečeno, strojevi mogu zamijeniti ljude koji prevode poput strojeva.

Računala su logička, a ljudi nisu

Google i Facebook nedavno su objavili svoj prelazak s modela statističkog strojnog prevođenja na novi model temeljen na neuronskim mrežama. U statističkom se modelu analiziraju korpusi dvojezičnih tekstovova u potrazi za odgovarajućim elementima, no ti se materijali uglavnom sastoje od službenih dokumenata na standardnom jeziku koji nema mnogo toga zajedničkog sa svakodnevnim govorom.

Ukratko, ideja je primijeniti umjetnu inteligenciju i analizirati ne toliko službene podatke, poput objava na društvenim mrežama, s ciljem prenošenja stilskih figura, idiomatskih izraza, regionalizama, žargona i drugih govornih elemenata između jezika.

human-communication

Iako je to nesumnjivo golem korak naprijed u razvoju strojnog prevođenja, čiji ćemo utjecaj tek vidjeti, jedno je sigurno: strojevi su logički i logički obrađuju jezik, dok su ljudi uz to iracionalni, emotivni i nesavršeni te u skladu s time obrađuju jezik.

Sve te isključivo ljudske osobine i ograničenja čine važan dio verbalne, ali i neverbalne komunikacije. Model strojnog prevođenja koji će moći zamijeniti prevoditelje morat će stoga moći istovremeno raditi na logičkoj i nelogičkoj razini. Ne možemo znati što će se dogoditi u sljedećim tisućljećima, no to se zasada ne čini izglednim.

MT je prijatelj prevoditelja

Jednom davno, prevoditelji su pisali na glinenim pločicama. Zatim su se pojavili papirusi i pera, olovke, bilježnice, pisaći strojevi, osobna računala i uređivači teksta, CAT alati i na kraju strojno prevođenje. Svrha razvoja tehnologije uvijek je bila olakšati prevođenje, ali time nikada nije uklonjena potreba za kvalitetnim prevoditeljima.

Strojno je prevođenje prisutno te će takvim i ostati još dugo. Rastuća potražnja za strojnim prevođenjem znači i rastuću potražnju za uslugama naknadne obrade teksta nakon strojnog prevođenja. Iako nam strojevi pomažu i uvijek će nam pomagati pri prevođenju većih količina teksta u kraćem vremenu, za prevedene materijale potrebna je ljudska ruka – uređivanje stručnog prevoditelja.

Možda ćemo jednog dana svi letjeti svemirom u osobnim svemirskim brodovima s babilonskom ribicom u uhu i telepatski komunicirati s ostalim zemljacima i izvanzemaljcima pa više nećemo trebati prevoditelje i učitelje stranih jezika. No taj je dan još veoma, veoma daleko.

Komentari

Povezani članci

Ključ uspjeha pri prevođenju materijala za klinička ispitivanja

prije 1 mjesec

Dobro poznat pojam loš prijevod može imati različita značenja. Prvo se značenje, razumljivo, odnosi na tekst (ili bilo koji drugi materijal) koji obilježavaju značenjske, stilske, gramatičke i pravopisne pogreške. Drugo se značenje, ono ozbiljnije, odnosi na kašnjenje ili otkazivanje plasiranja proizvoda, gubitak vremena, resursa i energije i, najgore od svega, ostavljanje negativnog dojma na stranom tržištu, što je također cijena lošeg prijevoda.

Kako to spriječiti?

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 23: pasiv u hrvatskom

prije 1 godina

U engleskome jeziku iznimno je česta uporaba pasivnih ustrojstava. Ta se ustrojstva, primjerice “od” ili “od strane” u hrvatskim prijevodima često prevode u pasivu i onda kad bi ih trebalo prevesti u aktivu: prigovor od strane zaposlenika > prigovor zaposlenika verificirano od vanjskog izvora > ovjerio vanjski izvor istraživanje provedeno od strane vanjskih stručnjaka > […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 94: sličiti vs. ličiti

prije 2 godine

Glagol ličiti znači premazivati bojom zidove i ne možemo ga upotrebljavati u značenju podsjećati izgledom na koga ili što. U tome značenju treba upotrebljavati glagol sličiti. Npr.: Petra liči ocu. -> Petra sliči ocu. Glagol sličiti upotrebljava se s dopunom u dativu i nikad nema uza se prijedlog na. Npr.: Sliči na brata. -> Sliči […]

Nastavi čitati