Kako su dani u tjednu dobili svoje nazive

Miloš Matović prije 4 godine Komentiraj

Ove riječi skrivaju zanimljivu priču o svom podrijetlu koja seže sve do vremena antičke Grčke i Rima i uključuje slojeve religije, astrologije, matematike i astronomije

Hermes-Merkur
Hermes / Merkur

Kada započinjemo s učenjem stranoga jezika, nazivi dana u tjednu jedna su od prvih stvari koje naučimo. Oni pripadaju osnovnoj skupini riječi potrebnih za gotovo bilo koju radnju ili dogovor. Međutim, iako su posve uobičajene, ove riječi skrivaju zanimljivu priču o svom podrijetlu koja seže sve do vremena antičke Grčke i Rima i uključuje slojeve religije, astrologije, matematike i astronomije.

Nakon usvajanja julijanskog kalendara 45. g. pr. n. e., Rimljani su počeli upotrebljavati sedmodnevni tjedan te su svaki dan nazvali prema nekom od svojih bogova, slično kao i stari Grci. Grčko-rimska božanstva smatrana su personifikacijama sedam poznatih planeta te su stoga dani u tjednu u latinskom i antičkom grčkom jeziku nazvani na jednak način, prema istim božanstvima/planetima:

Dies Lunae / Ἡμέρα Σελήνης (Mjesečev dan, ponedjeljak), Dies Martis / Ἡμέρα Ἄρεως (Marsov dan, utorak), Dies Mercurii / Ἡμέρα Ἑρμοῦ (Merkurov dan, srijeda), Dies Iovis / Ἡμέρα Διός (Jupiterov dan, četvrtak), Dies Veneris / Ἡμέρα Ἀφροδίτης (Venerin dan, petak), Dies Saturni / Ἡμέρα Κρόνου (Saturnov dan, subota) i Dies Solis / Ἡμέρα Ἡλίου (Sunčev dan, nedjelja).

U germanskim jezicima grčko-rimska božanstva (ili planeti) poistovjećivali su se s božanstvima germanskog panteona te su nazivi dana skovani prema istom modelu:

Luna/Selena predstavlja Mjesec (eng. Moon) – eng. Monday (ponedjeljak), Mars/Ares jest Týr – eng. Tuesday (utorak), Merkur/Hermes postao je Odin – eng. Wednesday (srijeda), Jupitera/Zeusa zamijenio je Thor – eng. Thursday (četvrtak), Venera/Afrodita jest Frige – eng. Friday (petak), Saturn/Kron izravno je prilagođen u engleskoj riječi Saturday (subota), a Sol/Helij, dakako, predstavlja Sunce (eng. Sun) – eng. Sunday (nedjelja).

Ovaj je uzorak još uvijek prepoznatljiv u gotovo svim germanskim jezicima, ali i romanskim, osim portugalskog.

Nakon usvajanja julijanskog kalendara 45. g. pr. n. e., Rimljani su počeli upotrebljavati sedmodnevni tjedan te su svaki dan nazvali prema nekom od svojih bogova

Kako je kršćanstvo postalo službena religija Rimskog Carstva, svećenstvo se opiralo upotrebi imena poganskih božanstava, posebice u istočnim dijelovima Carstva koji su se koristili grčkim jezikom.

Nedjelju su tako nazvali „Gospodnjim danom” ili Κυριακή (latinski Domenica), a ostale dane obilježili su brojevima, brojeći od nedjelje kao prvoga dana: Δευτέρα (drugi dan) – ponedjeljak, Τρίτη (treći dan) – utorak, Τετάρτη (četvrti dan) – srijeda, Πέμπτη (peti dan) – četvrtak, dok su nazivi za petak – Παρασκευή (dan pripreme) i subotu – Σάββατο (šabat) odražavali religijski značaj tih dana.

Kao dio kulturnih i jezičnih utjecaja Bizantskog Carstva na slavenske narode, ovaj je uzorak prihvaćen i u mnogim slavenskim jezicima. U južnoslavenskim jezicima riječ nedjelja/nedelja doslovno označava dan bez rada, ponedjeljak/ponedeljak jest dan nakon nedjelje, utorak je drugi dan, srijeda/sreda predstavlja dan u sredini, četvrtak je četvrti dan, petak peti dan, a subota je zapravo šabat.

Komentari

Povezani članci