Jezična pogreška br. 54: Srastanje u prilog

Ciklopea prije 5 godina Komentiraj
Језичка грешка бр. 27: гледати телевизију / гледати телевизор
гледати телевизију / гледати телевизор

Mnogo priloga nastalo je i nastaje srastanjem skupova riječi u jednu riječ. Te skupove obično čini kakav prijedložni izraz (skup prijedloga i imenice, prijedloga i pridjeva, prijedloga i zamjenice, prijedloga i brojevne riječi), ali ima i drugačijih (skupovi dvaju prijedloga i imenske riječi, ustaljenih sintagmi, frazemskih izraza i sl.).

Prijedlozi koji obično sudjeluju u takvu srastanju jesu do, iz, na, niz, od, po, pod, s(a), u, uz i za, a rjeđe u njemu sudjeluju i prijedlozi bez, k(a), mimo, o, pred, preko i pri. Kod sraštenih priloga ti prijedlozi postaju dakle priložni prefiksoidi.

Srastanje u prilog ovisi o mnogim čimbenicama (od kojih međutim nijedan nije odlučujući):

o čestoći uporabe pojedinog skupa, odnosno o potrebi govornika da uopće stvore kakvu novu riječ (prilog sproljeća potvrđen je, ali prilog sazime nije)
o tome je li nastalo novo, drugačije značenje ili nije (prilog nizbrdo odgovara na pitanje kako? i znači ‘sve gore i gore’, a izraz niz brdo odgovara na pitanje niza što?)
o tome je li naglasak prešao na prijedlog ili nije (na + jesen daje najesen, a na + proljeće daje naproljeće, pa se taj prilog teže osamostaljuje)
o broju slogova prijeložnog izraza – što je broj slogova manji, srastanje je lakše (nasreću, ali na nesreću, ili naprotiv, ali u protivnom)
o tome može li se između dviju riječi umetnuti treća ili se ove uvijek pojavljuju jedna za drugom (Do kraja sezone očekuju nas tri teška gostovanja zaredom, ali mislimo da će sve proći u/najboljem/redu

Tim i drugim čimbenicima se može pridodati i pravopisna tradicija, koja jedne skupove bilježi sastavljeno, druge nesastavljeno. Prilozi nastali prema tim modelima iscrpno su propisani u Pravopisnome rječniku.

Komentari

Povezani članci

Jezična pogreška br. 23: pasiv u hrvatskom

prije 1 godina

U engleskome jeziku iznimno je česta uporaba pasivnih ustrojstava. Ta se ustrojstva, primjerice “od” ili “od strane” u hrvatskim prijevodima često prevode u pasivu i onda kad bi ih trebalo prevesti u aktivu: prigovor od strane zaposlenika > prigovor zaposlenika verificirano od vanjskog izvora > ovjerio vanjski izvor istraživanje provedeno od strane vanjskih stručnjaka > […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 94: sličiti vs. ličiti

prije 2 godine

Glagol ličiti znači premazivati bojom zidove i ne možemo ga upotrebljavati u značenju podsjećati izgledom na koga ili što. U tome značenju treba upotrebljavati glagol sličiti. Npr.: Petra liči ocu. -> Petra sliči ocu. Glagol sličiti upotrebljava se s dopunom u dativu i nikad nema uza se prijedlog na. Npr.: Sliči na brata. -> Sliči […]

Nastavi čitati