Razgovor s Ljiljanom Kolar Pantaler: „Jezik je ključ koji otvara vrata druge kulture”

Zana Čizmin prije 11 mjeseci Komentiraj

Ljiljana Kolar Pantaler sveučilišna je specijalistica prevoditeljica i sudska tumačica za engleski i srpski jezik. Osim toga, imenovana je nacionalnom povjerenicom Republike Hrvatske za Europski dan jezika, stoga smo odlučili provjeriti koje sve aktivnosti uključuje ta pozicija te u kakvom su poslovnom položaju prevoditelji u Hrvatskoj.

Ljiljana Kolar Pantaler

Bavite se prevođenjem, tj. jezikom. Možete li nam reći kako Vas je put doveo do funkcije nacionalne povjerenice Republike Hrvatske za Europski dan jezika? 

Nacionalna sam povjerenica za obilježavanje Europskog dana jezika nekih osam godina, a imenovala me Agencija za odgoj i obrazovanje. Voditeljica sam Županijskog vijeća učitelja engleskog jezika petnaestak godina te sam sudjelovala u raznim projektima i radionicama Agencije vezanima uz cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje učitelja engleskog jezika. Prevoditeljica sam desetak godina. To mi je uz poučavanje drugo veliko područje interesa i izazova, a ona se međusobno nadopunjuju i prožimaju istom poveznicom – jezicima.

Rado bismo čuli više o toj funkciji. Koji su Vaši glavni zadaci te čime se točno bavite u tom kontekstu?

Kako bi se koordinirale aktivnosti organizirane na nacionalnoj razini, Vijeće Europe traži od zemalja sudionica da imenuju nacionalnog povjerenika za EDL. Funkcija nacionalnog povjerenika volonterskog je karaktera, a obaveze i poslovi vezani su uglavnom uz prosljeđivanje informacija i materijala školama, udrugama, institucijama i organizacijama te medijima i široj javnosti.

Možete li izdvojiti neke od glavnih projekata na kojima ste radili (izdvojite neki kojim se posebno ponosite te koji je uveo promjene na Vašem fakultetu, u gradu ili zajednici).

Manifestacije i obilježavanje EDL-a u potpunosti su volonterskog karaktera i namijenjene su svima, dakle široj javnosti. Tu se posebno stavlja naglasak na kreatore politike neke zemlje, dobrovoljne organizacije, obrazovne ustanove, jezične institute, pojedince entuzijaste itd.

U našoj zemlji najveće događanje svake je godine u organizaciji delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, 14 veleposlanstava i kulturnih instituta zemalja članica Europske unije u RH te Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Međutim svake godine to su sve više i pojedini gradovi i gradski trgovi gdje škole i obrazovne ustanove sa svojim nastavnicima entuzijastima postižu zapažene rezultate ne samo na nacionalnoj već i na svjetskoj razini.

Ovdje bih posebno i s ponosom istaknula dvije značajne godine i događanja. 2013. proglašeni smo najkreativnijom i najinovativnijom manifestacijom EDL-a u Europi, s najvećim brojem glasova na službenim stranicama EDL-a, a nositelji ove titule učenici su i nastavnici Osnovne škole Grabrik iz Karlovca.

Zatim je 2015. najboljim proglašen Europski dom Dubrovnik iz Hrvatske. Njegova inovativna manifestacija Let’s Celebrate Europe’s Linguistic Diversity! skupila je najviše glasova i proglašena je najkreativnijom i najboljom.

U Hrvatskoj prevoditelji zbog neriješenog statusa ne samo da nisu prepoznati već imaju i pravnih problema jer jednostavno kao zanimanje – službeno ne postoje.

Europski dan jezika, kao i Europski dan prevođenja, postaje sve poznatiji i u Hrvatskoj. Je li tako i u drugim EU državama te koja su Vaša iskustva s kolegama iz inozemstva?

Više od 800 milijuna Europljana iz 47 država članica zastupanih u Vijeću Europe potiče se na učenje što više jezika u bilo kojoj dobi, bilo u školi ili izvan nje. Budući da je jezična raznolikost alat za postizanje većeg međukulturnog razumijevanja i ključni čimbenik bogate kulturne baštine našeg kontinenta, Vijeće Europe promiče višejezičnost u cijeloj Europi. Obilježavanje EDL-a plijeni sve veći interes i izvan granica Europe, počevši još davne 2001. godine.

Samo za ilustraciju, na natječaj, koji je bio otvoren do 20. listopada, ove je godine preko službenih stranica EDL-a prijavljeno više od 978 manifestacija i događanja vezanih uz obilježavanje Europskog dana jezika, a iz Hrvatske je prijavljeno 50-ak takvih događanja. Iako se nisu svi nužno prijavljivali za natjecanje u kreativnosti i inovativnosti u obilježavanju jezične raznolikosti, mogu reći kako danas skoro nema škole u našoj zemlji gdje se u manjoj ili većoj mjeri ovaj dan ne obilježava.

Međunarodni dan prevođenja obilježava se od 1991. na inicijativu Međunarodne federacije prevoditelja. Njezin je član i Hrvatsko društvo znanstvenih i tehničkih prevoditelja, koje raznim kongresima i sustavima nagrađivanja izvrsnosti promovira prevoditeljstvo kao znanstvenu disciplinu.

Ironično, u Hrvatskoj prevoditelji zbog neriješenog statusa ne samo da nisu prepoznati već imaju i pravnih problema jer jednostavno kao zanimanje – službeno ne postoje. Mi se, naime, nalazimo u kategoriji slobodnih zanimanja. Trenutno se intenzivno radi na upisivanju zanimanja prevoditelja (pismenog i usmenog/konferencijskog) u standarde zanimanja koji će se odrediti Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom, a dokument je još uvijek u izradi.

Kažete kako je najveći problem to što se profesija prevoditelja još uvijek vodi pod slobodna zanimanja. Što mislite na koje načine bi se mogla povećati vidljivost prevoditelja te naglasiti njihova važnost u društvu?

Kad je Hrvatska postala članica Europske unije, kao jedno od najtraženijih zanimanja bilo je zanimanje prevoditelja. Pitanje je zašto baš uvijek moramo rješavati problem u zadnji tren. Bi li se tko uopće sjetio tog važnog zanimanja da Hrvatska ne predsjeda Unijom 2020. godine?

U Hrvatskom kvalifikacijskom okviru zanimanje „prevoditelj” navodi se u sektoru Filologije. Prema podacima Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, u registar je upisano 1068 zaposlenih i 303 nezaposlena prevoditelja (izvor: Hrvatski kvalifikacijski okvir, na dan 19. veljače 2016., podaci se odnose na prevoditelje koji se bave pisanim i usmenim prevođenjem).

Projekt izrade nove Nacionalne klasifikacije zanimanja započeo je 2010. godine, a prema toj kvalifikaciji trebao je još 2013. biti izrađen pojedinačni popis zanimanja, odnosno konkretnija podjela zanimanja, no taj popis i dalje je u fazi izrade. Ako se struku konačno ne zaštiti, onda cijeli ovaj prevoditeljski prostor ostaje poprilično slobodan i nezaštićen. Između ostalog, kriteriji tržišta bit će platiti manje i ne brinuti za kvalitetu dobivenog prijevoda.

Što mislite koji su ključni faktori koji nedostaju u prevoditeljskoj industriji? Jesu li to financijska sredstva, edukacija, ujedinjenost ili nešto drugo?

Govorimo prvenstveno o relativno mlađoj znanstvenoj disciplini koja je svoj procvat doživjela nakon Drugog svjetskog rata. Tijekom 70-ih godina prošlog stoljeća počele su se otvarati prve institucije te se stvorila akademska infrastruktura koja se bavila teorijom i praksom prevođenja. Globalizacija i širenje međunarodnog tržišta te migracija i njegovanje višejezičnosti prvenstveno na području Europske unije pogoduju ovoj industriji, tako da se možemo nadati određenim pozitivnim pomacima koje će ovi trendovi neminovno donijeti i k nama.

Osim navedenih manjkavosti zakonskih pretpostavki određenosti zanimanja, posao prevoditelja nije nimalo lak. Naravno, kao i svaki drugi ima svoje pozitivne i negativne strane. Radeći kao freelancer prevoditelj je izložen nestabilnosti u smislu da ne postoje uvijek projekti na kojima može raditi. Nekad se može dogoditi da ste pretrpani poslom i da jedva sve stižete, a nekad jednostavno nema posla, na što se, nažalost, ne može puno utjecati. Naravno, aktivna potraga pojedinca, poznavanje frekventnih jezika te kvaliteta, točnost i pravovremenost pretpostavke su ozbiljnog bavljenja ovim poslom te opstanka na tržištu.

U prevoditeljskoj industriji nisu rijetkost slučajevi u kojima prevoditelj isporuči projekt na vrijeme, no klijent odbija platiti i više se nikad ne javi.

Jedna od kompleksnih sastavnica ovog posla jest i određivanje cijene. Na tržištu Republike Hrvatske nalaze se brojne agencije ili tvrtke koje zapošljavaju in-house prevoditelje i nude prijevod na razne jezike. Njihova kvaliteta varira jednako kao i cijena. Osim toga, tu je i crno tržište prevoditelja koje, zbog činjenice da ne plaćaju nikakve doprinose i time se bave „sa strane”, često značajno ruši cijene profesionalnih kvalitetnih prijevoda. Naravno, cijena ovisi o standardu i platnoj moći klijenta, ali isto tako za određeni prijevod ne možemo očekivati da će biti plaćen kao, primjerice, u Francuskoj ili SAD-u.

U Hrvatskoj postoji cjenik usluga tumačenja i prevođenja, čega se posebno trebaju držati sudski tumači. Međutim, radeći s raznim agencijama, iskustva su prevoditelja raznolika: od situacije u kojima menadžeri odmah pristaju na cijenu prevoditelja pa do onih koji tu cijenu pokušavaju maksimalno sniziti do te mjere da nema smisla raditi na prijevodu. Nažalost, nisu rijetkost ni slučajevi u kojima prevoditelj isporuči projekt na vrijeme, no klijent odbija platiti i više se nikad ne javi.

Od izazova zanimanja nije naodmet spomenuti i pojavu nerazumnih rokova kad klijent od prevoditelja očekuje da u vrlo kratkom vremenu isporuči opsežan prijevod. Ponekad zbog stručnosti prijevoda prevoditelj treba puno više od predviđenog vremena kako bi završio projekt i tu dolazi do situacije u kojoj mora tražiti korekciju rokova i nadati se razumijevanju naručitelja.

Ne zaboravimo da svaka tematika prijevodnog materijala zahtijeva i puno učenja, proučavanja terminologije, izraza itd. U pristupu svakom projektu prevoditelj mora biti ozbiljan i kritičan, znati si dobro organizirati posao, biti fleksibilan po pitanju dogovora, ostvariti dobru i stalnu komunikaciju s klijentima, s puno samokontrole i organiziranosti, te ozbiljnosti u radu kako bi napravio kvalitetan prijevod.

Kakav je odnos školaraca prema stranim jezicima? Prepoznajete li neke njihove afinitete za nastavak razvijanja u tom području?

Kad biraju između prevoditeljskog i profesorskog smjera, studenti najčešće biraju profesorski jer se, kažu, s prevoditeljskim teže zaposliti. Svima je jasno da za posao prevoditelja nije dovoljno samo poznavati jezik, već uz to dolazi i poznavanje kulture i književnosti, što čini jedan sveobuhvatni kulturološki kontekst.

Iako se ponekad čitajući neku knjigu ili gledajući neki film zapitamo odakle prijevod dolazi, ova profesija u našim se životima pojavljuje toliko često da njezinu širinu ne možemo ni shvatiti. Da bi se ona radila s veseljem i davala što kvalitetnije rezultate, ne smije biti samo posao koji se odrađuje nego i istinski poziv, a svaka osoba koja to u sebi osjeti – nađe i načina i svoj put na ovom izazovnom tržištu koje je na našim područjima u svojim začecima.

Što biste poručili budućim prevoditeljima?

Vrijediš onoliko koliko jezika govoriš, uzrečica koju smo čuli već bezbroj puta, uvijek će imati istu vrijednost. Posebno danas kad poznavanje jezika može pomoći u brojnim aspektima života, kao što su putovanja, snalaženje u konkurenciji, novim zemljama i na svjetskom tržištu, upoznavanje drugih kultura.

Biti prevoditelj znači puno više od poznavanja dvaju ili više jezika. Jezik je ključ koji otvara vrata druge kulture, a višejezičnost i učenje stranih jezika kao dio jezične politike postaju standard. Prevođenje i posredovanje između dviju kultura predstavljaju velik izazov i zbog dinamičnosti kojom se odlikuju. Ne postoje dvije iste komunikacijske situacije, a svaka nova od prevoditelja zahtijeva pravovremeno reagiranje i djelovanje. Takva priroda posla omogućuje osjećaj neposrednog zadovoljstva, stalnog učenja i napretka, stjecanje novih znanja, iskustava i poznanstava te putovanja.

Treba imati na umu da prevođenje zahtijeva puno više od relativno dobrog poznavanja stranog jezika i vladanja njime. To je kompleksno, zahtjevno i vrlo odgovorno zanimanje vječnog učenika, što pravi zaljubljenici u ovaj poziv jako dobro znaju.

Komentari

Povezani članci

Kreativno prevođenje za medicinu i farmaciju: što, kako i kada?

prije 2 godine

Kreativno prevođenje zasigurno nije jedna od stvari koje će nam prve pasti na um kada govorimo o prevođenju medicinskih tekstova ili lokalizaciji farmaceutskih materijala. Planovi ispitivanja, sažetci opisa svojstava lijekova i prepiska s regulatornim tijelima po svojoj su prirodi ozbiljni. Stoga ponekad zaboravimo da su i medicinskim i farmaceutskim društvima potrebna marketinška rješenja da bi potaknula razvoj poslovanja i doprla do klijenata i kupaca.

Nastavi čitati