Glagol čuditi se znači izazivati čuđenje, biti iznenađen. Uz ovaj glagol uvijek dolazi povratna zamjenica se. Npr.: Čudim se njegovu mišljenju. Jednako tako, umjesto glagola čuditi se možemo upotrijebiti pridjeve čudan, čudna, čudno. Npr.: Čudno mi je njegovo mišljenje. Nije pravilno: Čudi me njegovo mišljenje. Čudi me njezina odluka. -> Čudim se njezinoj odluci.
Imenica kći pripada skupini imenica ženskog roda kojima osnova završava na suglasnik i sklanja se: N kći G kćeri D kćeri A kćer V kćeri L kćeri I kćeri/kćerju Najčešća je pogreška zamjena nominativa imenice (kći) akuzativom (kćer) i obrnuto. Npr.: Ovo je moja kćer. -> Ovo je moja kći. Njegova kćer udala se prošle […]
Ovaj glagol znači nećemu se posvećivati ili nečim se zaokupljati. Uz glagol baviti se dolazi instrumental sredstva tj. instrumental bez prijedloga s ili sa. Nepravilno je: Bavim se s uzgojem pčela. -> Bavim se uzgojem pčela. Najčešće se griješi jer se umjesto instrumentala sredstva nepravilno upotrebljava instrumental društva. Svi stanovnici mjesta bave se s turizmom. […]
Prijedlog kod dolazi uz riječi u genitivu, a prijedlog k/ka dolazi uz riječi u dativu. Prijedlogom k/ka označava se ono prema čemu je upravljeno kretanje, npr.: Danas će doći k nama. Prijedlogom kod označava se boravak u nečijoj blizini, npr.: Kod nje smo se jako lijepo proveli. Nepravilno je upotrebljavati ga za označavanje smjera kretanja. […]
Izraz u skladu s/sa dolazi uz instrumental (u skladu s uputama). Na početku izraza javlja se prijedlog u, a iza imenice u lokativu skladu dolazi prijedlog s/sa i zatim imenica, zamjenica ili pridjev. Umjesto spomenutog izraza, nepravilno se upotrebljava izraz sukladno. Npr.: sukladno uputama > u skladu s uputama Izvor- Hrvatski u upotrebi
Riječ sumnja potječe od glagola mniti = misliti (su + mniti) i od nje nastaju brojne izvedenice, od kojih sve zadržavaju osnovu –sumnj : sumnjati, sumnjiv, sumnjičiti, sumnjičav, osumnjičiti, sumnjivac, osumnjičenik, sumnjičavost, nesumnjivo… Dakle, nikada nije ispravna osnova –sumlj.
U učionicu je stigao posljednji i sjeo u zadnji red. Pridjev posljednji ima vremensko značenje, tj. označava onog koji dolazi nakon svih. Pridjev zadnji ima prostorno značenje, odnosno označava onog koji je odostraga. Npr.: Rezervirali su cijeli posljednji red sjedala. > Rezervirali su cijeli zadnji red sjedala. Zakon je stupio na snagu u zadnjem trenutku. […]
Neke riječi u hrvatskome jeziku imaju jednako ili vrlo slično značenje i zbog ih je toga suvišno upotrebljavati zajedno, jednu pokraj druge. Takvu pojavu gomilanja riječi jednakoga ili sličnoga značenja nazivamo pleonazmom. Danas donosimo neke od pleonazama koji se često upotrebljavaju u hrvatskom (posebice govornom) jeziku. ja osobno > ja ili osobno oko približno desetak […]
Veznik te sastavni je veznik koji označava uzročno-posljedičnu vezu onoga o čemu se govori i onoga što se dogodilo nakon toga. Pravilno je upotrebljavati ga za povezivanje onih dijelova rečenice u kojima se govori o onome što se dogodilo (što se događa, što će se dogoditi) nakon onoga što je rečeno (što se govori, što […]
Egzotizmi su vrsta posuđenica preuzeta u hrvatski jezik iz drugih jezika za koje u hrvatskome jeziku nemamo vlastitu riječ, a fonološki se i pravopisno prilagođuju hrvatskomu jezičnom sustavu. Gastronomski su egzotizmi posuđenice kojima se označuju različite vrste jela koja ne pripadaju domaćoj kulinarskoj tradiciji, nego su posebnost drugih naroda. U hrvatskome jeziku dijelom su općeg […]
Izraz na temelju dolazi uz genitiv (na temelju propisa). Na početku izraza nalazi se prijedlog na, a iza imenice u lokativu temelju dolazi imenica, pridjev ili zamjenica. Umjesto izraza na temelju nepravilno se upotrebljava izraz temeljem i temeljom. Npr.: Stoga je tuženik temeljem odredbe čl. 600. Zakona o obveznim odnosima…> Stoga je tuženik na temelju […]
Prijedlozi na i u upotrebljavaju se uz akuzativ i lokativ. Prijedlog na upotrebljava se uz zemljopisna imena koja označavaju mjesto na uzvisini, uz imena otoka i ustanova i sl., npr.: Popeo se na vrh planine. Bila je na otoku Hvaru. Diplomirao je na Filozofskome fakultetu. Prijedlog na također označava gornje mjesto kakva predmeta, npr. na […]
Ako i vi često lomite jezik tvorbom etnonima od imena stranih država, svidjet će vam se jezična pogreška kojom ćemo se danas baviti. Izdvajamo pravila za tvorbu najproblematičnijih etnonima u hrvatskom jeziku. Čini se da nam najviše poteškoća stvara Litva. U hrvatskome standardnom jeziku etnonim od egzonima Litva glasi Litavac i sklanja se ovako: jd. […]
Kratice nastaju skraćivanjem riječi (npr. br. je kratica od broj, jd. je kratica od jednina, tzv. je kratica od takozvani). Pišu se malim početnim slovom, s točkom na kraju i ne sklanjaju se. Iznimka su leksikalizirane kratice gđa i gđica koje se od ostalih jednostavnih kratica razlikuju načinom tvorbe, nemaju točku i sklanjaju se: G […]
Pogrešna je upotreba uzročne vezničke skupine s obzirom na to da u skraćenim oblicima s obzirom da ili obzirom da. *(S) obzirom da je kasno, moramo krenuti. -> S obzirom na to da je kasno, moramo krenuti. Jednako tako, standardnom jeziku pripada samo veznička skupina bez obzira na to što, a ne pripada mu skraćeni […]
Prijedlog kroz ima više značenja. U prvom redu govorimo o prostornom značenju, tj. smjeru kretanja: izaći kroz vrata, pasti kroz prozor. Također, prijedlog kroz može stajati uz imenicu koja označuje način vršenja glavne radnje: pričati kroz smijeh, odgovoriti kroz plač. Pogrešno je upotrebljavati ga za izricanje apstraktnog sredstva: Rješavati probleme kroz dogovor -> Rješavati probleme […]
Zamjenica svi u genitivu ima oblik svih, a u akuzativu oblik sve. Često se griješi tako da se umjesto akuzativnog oblika sve upotrebljava genitivni oblik svih. Na primjer: Svih vas pozdravljam. > Sve vas pozdravljam. Pozvao sam svih na ručak. > Pozvao sam sve na ručak. Molim svih da isključe mobitele. > Molim sve da […]
U hrvatskome standardnom jeziku morfološki se razlikuju imenica bol koja je muškoga roda i imenica bol koja je ženskoga roda. Imenica bol muškoga roda sklanja se u jednini ovako: N bol, G bola, D bolu, A bol, V bole, L bolu, I bolom. a u množini ovako: N bolovi, G bolova, D bolovima, A bolove, […]
Česta je pogreška da se broj jedan upotrebljava kao član, iako hrvatski jezik nema člana: Nadalje, nije govorila istinu da joj je to prvo dijete, s 15 godina rodila je prvi put, i to dijete također ostavila u bolnici, pa je udomljeno kod jednih usvojitelja! Osiromašeni slojevi stanovništva i čitava armija beskućnika i nezaposlenih, prepuštena […]
Gramatička pravila hrvatskog jezika propisuju da u pogodbenim i upitnim rečenicama umjesto neodređene zamjenice na ne- (netko, nekoga, nečiji …) treba upotrebljavati zamjenice tko, što, čiji itd.: Ako netko dođe, reci mu da me pričeka. > Ako tko dođe, reci mu da me pričeka. Želiš li nešto pojesti, idi u restoran. > Želiš li […]
Nerazlikovanje glagolskog priloga sadašnjeg slijedeći i pridjeva sljedeći često dovodi do pogrešaka, npr. Postoji slijedeći matematički odnos između tih pokazatelja: pokazatelj (4) (a) x pokazatelj (4) (b) = pokazatelj 3. U rečenici: Slijedeći uskrsnog zeca, Alica je došla u Zemlju čudesa upotrebljen je glagolski prilog slijedeći u funkciji priložne oznake načina (Kako je Alica došla […]
Postoji skupina glagola koji su pravi povratni glagoli, što znači da se ne mogu pojaviti bez povratne zamjenice se. Ipak, često čujemo da se neki od njih upotrebljavaju kao neprijelazni glagoli, glagoli koji nemaju objekt u akuzativu. Glagoli poput: bojati se, smijati se, nadati se uvijek će biti upotrijebljeni s povratnom zamjenicom se i s […]
Mnogo priloga nastalo je i nastaje srastanjem skupova riječi u jednu riječ. Te skupove obično čini kakav prijedložni izraz (skup prijedloga i imenice, prijedloga i pridjeva, prijedloga i zamjenice, prijedloga i brojevne riječi), ali ima i drugačijih (skupovi dvaju prijedloga i imenske riječi, ustaljenih sintagmi, frazemskih izraza i sl.). Prijedlozi koji obično sudjeluju u takvu […]
Pravne stručnjake još nismo kontaktirali. Kontaktirali smo razrednika i pedagoga. Danas su se ovakve rečenice toliko proširile da su potpuno zasjenile one pravilne. A pravilne bi bile jedino one koje glagol kontaktirati rabe s instumentalom, a ne s genitivom, dakle, kontaktirati s kim: Kontaktirali smo s pravnim stručnjacima; s razrednikom; s pedagogom. Glagol komunicirati nije […]
Prilog ponaosob se razmahao u hrvatskom jezičnom prostoru, i to baš nakon uspostave samostalne Republike Hrvatske, iako ga i stariji rječnici i jezični savjetnici nedvosmisleno pripisuju srpskom jeziku. No u to je vrijeme i inače bilo popularno govoriti i pisati upravo onako kako se prije nije govorilo i pisalo, tako da ponaosob ulazi u takve […]
Mediji prenose da je svakim danom sve hladnije, stiže nam zima. Neki navode da je temperatura zraka 14 stupnjeva Celzija, dok drugi smatraju da je nešto niža od 13 stupnjeva Celzijusa. Trebalo bi reći da je temperatura zraka 14 stupnjeva Celzija, a ne Celzijusa. Premda je riječ o švedskome prezimenu, pa bi se trebalo pisati […]
Razlika je između tih dvaju prijedloga u tome što prijedlog između dolazi kao veza u odnosu dvaju predmeta/pojava: između brata i sestre između Zagreba i Rijeke između kuće i vrta, a prijedlog među kao veza u odnosu više predmeta/pojmova: među svim hrvatskim gradovima. Kad je riječ o izrazima između ostaloga i među ostalim mala se […]
Izraze poput profesorica iz matematike treba izbjegavati iako su česti u razgovornome jeziku. Umjesto: profesorica iz matematike treba govoriti i pisati: profesorica matematike. Prijedlog iz ne treba upotrebljavati kako bi se označila građa ili tvar od koje je što načinjeno: čizme iz kože > čizme od kože sok iz višanja > sok od višanja
Prijedlozi ispod i iznad s riječju u genitivu označuju prostorni odnos (bivanje čega, tj. odvijanje kakva procesa na određenu mjestu), npr.: Stajao je ispod balkona. Ne treba ih upotrebljavati za označavanje cilja ili smjera.: Bacio se ispod stola. > Bacio se pod stol. Letio je iznad grada. > Letio je nad gradom.
Prijedlog glede treba upotrebljavati u značenju što se tiče čega, s obzirom na, u vezi s, npr.: Javit ćemo Vam se glede Vaše molbe. Jednako je dobro i: Javit ćemo Vam se u vezi s Vašom molbom. Ne treba ga upotrebljavati u značenju što se tiče koga: glede Petra > s obzirom na Petra. Nije […]
U rečenici u kojoj se pojavljuje više prijedloga od kojih svaki zahtijeva drukčiju dopunu, tj. dopunu u drugome padežu, svaku od dopuna, u skladu s općejezičnom normom, treba ispisati, npr.: krediti sa i bez jamaca > krediti s jamcima i bez jamaca/njih zaposlenici sa ili bez radnog iskustva > zaposlenici s radnim iskustvom ili bez […]
U hrvatskome se pripadanje subjektu uvijek izriče povratno-posvojnom zamjenicom svoj, bez obzira na to kojega je subjekt lica, npr.: ja imam moju knjigu > ja imam svoju knjigu ti imaš tvoju knjigu > ti imaš svoju knjigu on ima svoju knjigu > on ima svoju knjigu itd., Iako je ustrojstvo on ima svoju knjigu moguće, […]
Opće je pravilo da skupini s genitivom, kad je to moguće, treba zamijeniti skupinom s posvojnim pridjevom, npr: bilanca plaćanja > platna bilanca broj telefona > telefonski broj faktor tržišta > tržišni faktor faza proizvodnje > proizvodna faza troškovi proizvodnje > proizvodni troškovi uprava škole > školska uprava žargon struke > stručni žargon plaća poduzetnika […]
Enklitike su riječi koje se u izgovoru naslanjaju na riječi ispred sebe, najčešće skraćeni oblici pomoćnoga glagola biti: sam, si, je, smo, ste, su i pomoćnoga glagola htjeti: ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će. O mjestu enklitike postoje mnoga pravila. Najčešće se griješi tako da se enklitika stavlja ispred glagola tamo gdje mora stajati iza […]
Kad se uz neodređenu zamjenicu tvorenu prefiksom ni- nađe prijedlog, on zamjenicu rastavlja na tome tvorbenom šavu i umeće se u nju. Nisam mislio na nikoga. > Nisam mislio ni na koga. Za ničim ne žalim. > Ni za čim ne žalim. Nije zadovoljan s ničim. > Nije zadovoljan ni s čim. Ne govori loše […]
U hrvatskome jeziku kategorija živosti odražava se u akuzativu pridjeva i zamjenica koje se sklanjaju po pridjevnoj sklonidbi. Kod većine pridjeva i zamjenica ne griješi se, npr.: Vidio sam lijepoga dječaka, Imao sam takva prijatelja, ali: Vidio sam lijepi stol, Imao sam takav sat. Često se međutim griješi kad je riječ o akuzativu zamjenice koji, […]
Kad god je to moguće, tj. ako pritom ne dolazi do promjene značenja, u skupini imenica + imenica u genitivu treba zamijeniti posvojim pridjevom. Primjer: broj telefona > telefonski broj
Čestitamo vam prvi dan u Europskoj uniji! 🙂
Nenaglašeni oblici zamjenice ona su je i ju; obično se upotrebljava oblik je, osim kad se ispred tog oblika nađe slog je kao pomoćni glagol ili kao završni slog prethodne riječi. Svi ju hvale. > Svi je hvale. Međutim: Tužila ju je; Kupuje ju.
Jezična pogreška vi vs. Vi. Eh, tu se u svakodnevnoj upotrebi dosta lome koplja, ali evo kako mi vidimo ovaj jezični izazov: Kod obraćanja većem broju osoba zamjenica vi piše se malim slovom: Poštovana gospodo, obavještavamo vas… Baš kao što smo naučili u osnovnoj školi, ostaje pravilo da se u obraćanju jednoj osobi iz poštovanja […]
Samo napominjemo da ne želimo biti picajzle i da je jezik stvar izbora 🙂 Kad se uz neodređenu zamjenicu tvorenu prefiksom ni– nađe prijedlog, on zamjenicu rastavlja i umeće se u nju: Nisam mislio na nikoga. > Nisam mislio ni na koga. Za ničim ne žalim. > Ni za čim ne žalim. Ne govori loše […]
Pravilo kaže, a mi se s njim slažemo, da je u hrvatskome jeziku bolje u upitnoj rečenici upotrebljavati skupinu je li od skupine da li, odnosno bolje je upotrebljavati rečenice u kojima se predikat ili dio predikata premeće na prvo mjesto, a za njim slijedi čestica li. Da li je pokus uspio? > Je li […]
Da odgovorimo na upit jedne čitateljice: Glagolska imenica korištenje izvedena je od glagola koristiti i koristiti se. U značenju ‘pomaganje ili donošenje koristi‘ može imati dopunu u dativu (korištenje zajednici). Želi li se njome izreći značenje ‘obavljanje čega s pomoću čega‘, umjesto dopune u genitivu valja upotrijebiti dopunu u instrumentalu. Pogrešno je: *korištenje mobitela, *korištenje […]
Iako nam je ova pogreška prilično šarmantna, evo ispravne varijante 🙂 Uz zamjenicu Vi koja se upotrebljava kao izraz poštovanja (i stoga piše velikim slovom) predikat uvijek stoji u množini muškog roda. To vrijedi bez obzira na to obraćamo li se muškarcu ili ženi, npr: Vi ste me to pitao. > Vi ste me to […]
Optimalan znači “najbolji“, stoga nije potrebno stavljati ga ni u komparativ (*optimalniji) ni u superlativ (*najoptimalniji) jer on sam po sebi označava potpunu mjeru svoga svojstva. Primjer: On postupa najoptimalnije. > On postupa optimalno. Isto vrijedi i za pridjeve minimalan i maksimalan.
Idemo malo ponoviti gradivo: internet je mreža koja povezuje mnogobrojne korisnike diljem svijeta. Naziv potječe iz engleskoga jezika i u njemu se piše Internet. U hrvatskome je u praksi potvrđeno pisanje i Internet i internet. Iako je internet jedna i jedinstvena mreža, ipak nije riječ o određenoj tvrtki koja bi imala i svojega osnivača, sjedište, […]
Od imenice tijek tvori se vremenski prijedlog tijekom, odnosno označuje da se što proteže u određenome razdoblju. Često se griješi tako da se umjesto prijedloga tijekom upotrebljava prijedlog tokom koji ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku. Pogrešno je: *tokom godine; *tokom Drugoga svjetskog rata; tokom života, a pravilno: tijekom godine; tijekom Drugoga svjetskog rata; tijekom života. […]
Kada navečer legnem u krevet, odmah zaspim. Ili odmah zaspem? Točno je prvo rješenje: zaspim. “Zaspem” je 1. lice. jednine glagola “zasuti“, stoga pretpostavljamo da kad legnete u krevet odmah zaspite. 🙂
Ovaj put odabrali smo pravu finesu. 🙂 Ako smo s kim, onda smo zajedno. Međutim, postoje konteksti u kojima je nužno ostaviti zajedno s: npr. u rečenici: Hrvatski odbojkaši igrat će i trećoj skupini zajedno s Mađarskom, Finskom i Grčkom, potrebno je zajedno s jer to znači da će Mađarska, Finska, Grčka i Hrvatska igrati […]
U administrativnome stilu česti su izrazi kojima se nepotrebno udvaja isto značenje – pleonazmi. Evo nekoliko primjera i njihovih ispravnih rješenja: čak štoviše > čak ili štoviše (te dvije riječi imaju isto značenje) često puta > često daljnji rast > rast međusobna suradnja > suradnja otprilike oko > otprilike ili oko (opet, obje riječi imaju […]
Ciklopea
Maja Peradin