Prijedlog za dolazi uz genitiv, akuzativ i instrumental.
Nije ga pravilno upotrebljavati u značenju cilja, zbog toga što njegovo značenje u tom slučaju znači iza.
Npr.:
Vlak je krenuo za Zagreb. -> Vlak je krenuo u Zagreb.
Putujem za Krk. -> Putujem na/u Krk.
Ako se želi označiti samo pravac, a ne cilj, onda je pravilno:
Vlak je krenuo prema Zagrebu.
Izraz to je vlak za Rijeku pravilan je jer se odnosi na predmet, a ne na cilj.
U engleskome jeziku iznimno je česta uporaba pasivnih ustrojstava. Ta se ustrojstva, primjerice “od” ili “od strane” u hrvatskim prijevodima često prevode u pasivu i onda kad bi ih trebalo prevesti u aktivu: prigovor od strane zaposlenika > prigovor zaposlenika verificirano od vanjskog izvora > ovjerio vanjski izvor istraživanje provedeno od strane vanjskih stručnjaka > […]
Glagol ličiti znači premazivati bojom zidove i ne možemo ga upotrebljavati u značenju podsjećati izgledom na koga ili što. U tome značenju treba upotrebljavati glagol sličiti. Npr.: Petra liči ocu. -> Petra sliči ocu. Glagol sličiti upotrebljava se s dopunom u dativu i nikad nema uza se prijedlog na. Npr.: Sliči na brata. -> Sliči […]
101 najčešća pogreška u hrvatskom jeziku.
Ciklopea