Jezična pogreška br. 19: deklinacija ženskih imena

101-najpogostejša-jezikovna-napaka — 101 najpogostejša jezikovna napaka

Ovo zapravo i nije pogreška, no ostanimo dosljedni nazivu ove teme. 🙂
Jeste li pročitali neki članak Lade Badurine ili Lade Badurina? Sasvim je svejedno, jer je i Badurina i Badurine ispravno.
No, valja spomenuti i prezimena koja završavaju na suglasnik: vjerojatnoće vam prirodno doći da ih ne deklinirate, primjerice:
Jučer sam gledala novu predstavu s Juditom Franković u glavnoj ulozi.

Sukus:

– ženska imena uvijek se dekliniraju,
– ne dekliniraju se prezimena koja završavaju na suglasnik (npr. Milin, Odak, Franković)
– prezimena koja završavaju na samoglasnik mogu se ili ne moraju deklinirati – kako vam drago!

Povezani članci

Jezična pogreška br. 23: pasiv u hrvatskom

prije 5 godina

U engleskome jeziku iznimno je česta uporaba pasivnih ustrojstava. Ta se ustrojstva, primjerice “od” ili “od strane” u hrvatskim prijevodima često prevode u pasivu i onda kad bi ih trebalo prevesti u aktivu: prigovor od strane zaposlenika > prigovor zaposlenika verificirano od vanjskog izvora > ovjerio vanjski izvor istraživanje provedeno od strane vanjskih stručnjaka > […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 94: sličiti vs. ličiti

prije 5 godina

Glagol ličiti znači premazivati bojom zidove i ne možemo ga upotrebljavati u značenju podsjećati izgledom na koga ili što. U tome značenju treba upotrebljavati glagol sličiti. Npr.: Petra liči ocu. -> Petra sliči ocu. Glagol sličiti upotrebljava se s dopunom u dativu i nikad nema uza se prijedlog na. Npr.: Sliči na brata. -> Sliči […]

Nastavi čitati