Jezična pogreška br. 02: prijedlozi sa vs. s

Koliko ovakvih grešaka svakodnevno vidimo u tisku, a pravilo je toliko jednostavno: sa se upotrebljava ispred riječi koje počinju glasovima s, š, z i ž.

Primjer: sa Šimom, sa sestrom, sa Željkom.

Isto tako, sa se upotrebljava ispred riječi koje počinju suglasničkim skupovima ks- i ps-, odnosno gdje je drugi suglasnik s, š, z ili ž, npr. sa Ksenijom, sa psom, sa pšenicom i sl. i ispred izgovorno teških suglasničkih skupina (ne brinite, nije to atomska fizika 🙂 ) npr. sa mnom.

Inače se upotrebljava prijedlog s (s tehnologijom, s predsjednikom i sl.)

I to je to! Stvarno nije teško, zar ne? 🙂 Čitamo se sljedeći ponedjeljak!

Sve jezične pogreške na jednom mjestu:101 najčešća pogreška u hrvatskom jeziku

Napredna jezična rješenja

Industrijama medicine i farmacije, informacijske tehnologije i razvoja softvera te tehnologije i proizvodnje pomažemo pri prenošenju poruke na stranim tržištima i pri ostavljanju pozitivnog dojma na globalnoj razini.

Pregled svih rješenja

Povezani članci

Jezična pogreška br. 23: pasiv u hrvatskom

prije 5 godina

U engleskome jeziku iznimno je česta uporaba pasivnih ustrojstava. Ta se ustrojstva, primjerice “od” ili “od strane” u hrvatskim prijevodima često prevode u pasivu i onda kad bi ih trebalo prevesti u aktivu: prigovor od strane zaposlenika > prigovor zaposlenika verificirano od vanjskog izvora > ovjerio vanjski izvor istraživanje provedeno od strane vanjskih stručnjaka > […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 94: sličiti vs. ličiti

prije 5 godina

Glagol ličiti znači premazivati bojom zidove i ne možemo ga upotrebljavati u značenju podsjećati izgledom na koga ili što. U tome značenju treba upotrebljavati glagol sličiti. Npr.: Petra liči ocu. -> Petra sliči ocu. Glagol sličiti upotrebljava se s dopunom u dativu i nikad nema uza se prijedlog na. Npr.: Sliči na brata. -> Sliči […]

Nastavi čitati