Jezična pogreška br. 01: sljedeći vs. slijedeći

Ciklopea prije 8 godina Komentiraj

Sljedeći je pridjev u hrvatskom jeziku, a pridjevi, to znamo još iz osnovne škole, prate imenice, npr. sljedeći mjesec, sljedeći put, sljedeća stranica

Slijedeći je glagolski prilog sadašnji. Ne, nije tako komplicirano kao što izgleda.

Evo primjera:

  • Slijedeći taj trag, došli smo do kuće u šumi.

Ovaj oblik može se zamijeniti i nekim drugim glagolskim oblikom, a da značenje ostane isto, primjerice:

  • Kad smo slijedili taj trag, došli smo do kuće u šumi.

Sve jezične pogreške na jednom mjestu:101 najčešća pogreška u hrvatskom jeziku

Napredna jezična rješenja

Industrijama medicine i farmacije, informacijske tehnologije i razvoja softvera te tehnologije i proizvodnje pomažemo pri prenošenju poruke na stranim tržištima i pri ostavljanju pozitivnog dojma na globalnoj razini.

Povezani članci

Jezična pogreška br. 23: pasiv u hrvatskom

prije 4 godine

U engleskome jeziku iznimno je česta uporaba pasivnih ustrojstava. Ta se ustrojstva, primjerice “od” ili “od strane” u hrvatskim prijevodima često prevode u pasivu i onda kad bi ih trebalo prevesti u aktivu: prigovor od strane zaposlenika > prigovor zaposlenika verificirano od vanjskog izvora > ovjerio vanjski izvor istraživanje provedeno od strane vanjskih stručnjaka > […]

Nastavi čitati

Jezična pogreška br. 94: sličiti vs. ličiti

prije 5 godina

Glagol ličiti znači premazivati bojom zidove i ne možemo ga upotrebljavati u značenju podsjećati izgledom na koga ili što. U tome značenju treba upotrebljavati glagol sličiti. Npr.: Petra liči ocu. -> Petra sliči ocu. Glagol sličiti upotrebljava se s dopunom u dativu i nikad nema uza se prijedlog na. Npr.: Sliči na brata. -> Sliči […]

Nastavi čitati